Formirao ga je Koševski potok, a kao uspomena na njega, ostalo je ime kvarta i porodilišta Jezero. Izlijevalo se kroz jednu uvalu i nastavljalo put kao Koševski potok, niz današnju Alipašinu ulicu.
Sarajlija, praški student Mihajlo Mišo Semijan došao je na ideju da to jezero urbanizira i od njega napravi pravo kupalište. Napravio je betonsku branu sa tri klapne, koje su se ručno dizale. Naručio ih je od mašinskog inžinjera Branka Ećimovića, koji je bio i vlasnik fabrike na Grbavici.
Površina je bila 5.000 kvadratnih metara, a dubina 2 metra. Voda je ulazila preko grubog i finog filtera čime se održavala kristalna čistoća. Imalo je travnate obale i dno popločano kamenim pločama te drvene kabine. Imalo je i objekt za kućepazitelja, restoran gdje su kupači mogli jesti, te prodavnicu. Kuriozitet je bio što je imalo i ljekarsku ordinaciju i zaposlenog ljekara.
Ovo jezero sa skakaonicama bilo je pokretač vodenih sportova u Sarajevu, a trajalo je do gradnje stadiona Koševo 1947. Gradske vlasti tada su odlučile da tu podignu stadion. Kako Sarajevo ne bi ostalo bez kupališta, vlasti su odlučile da 1958. naprave treće sarajevsko jezero i veliku branu na Bendbaši.