Obje strane pokušat će iskoristiti vrijeme dok još nije jako hladno. Očekujem da će u naredna dva do tri tjedna biti pojačane aktivnosti. A ono što je nejasno jest zašto Rusi ispražnjavaju prostor oko Hersona’, kaže penzionisani general HV-a Slavko Barić
Od početka oktobra oko južnog ukrajinskog grada Hersona i u čitavoj Hersonskoj regiji stvara se raspoloženje i zauzimaju pozicije za “odlučujuću bitku”. Herson je jedna od četriju regija koje je Rusija anektirala nakon separatističkog referenduma, naročito važna kao teritorijalna spona s poluotokom Krimom, anektiranim još 2014. godine.
I dok se u Rusiji slavila aneksija, ukrajinske snage nastavile su oslobađanje područja i na sjeveroistoku u Donjecku i Luhansku, ali i na jugu gdje su došle nadomak Hersona. Rusi su ondje proteklih dana do kraja pojačali psihozu napada, premještajući vojsku i naoružanje i evakuirajući stanovištvo na desnu, istočnu obalu Dnjepra. Istodobno, ukrajinske vlasti tvrde da su Rusi minirali branu hidroelektrane Kahovka uzvdno od Hersona čije bi dizanje u zrak izazvalo potapanje cijelog područja.
O situaciji oko Hersona i pripremi za bitku, po mnogima ključnu u ovoj fazi rata u Ukrajini, portal Net.hr je razgovarao sa penzionisanim general-pukovnikom Hrvatske vojske Slavkom Barićem, predavačem na Hrvatskom vojnom sveučilištu.
‘Potopili’ bi Ukrajince, ali i ostavili Krim bez vode
“Bitka za Herson bitna je za ukrajinsku stranu, ali i za rusku jer je Herson jedan od gradova koji je među prvima pao u ruske ruke. Herson ima izuzetno važnu i prometnu i energetsku važnost kada je u pitanju Krim. Cijeli taj poluotok opskrbljuje se vodom i strujom preko Hersona. U tom dijelu su Rusi angažirali svoje najjače postrojbe kada su poslije neuspjelog napada na Kijev reorganizirali vojsku. Tada su je vratili upravo na južnu crtu bojišnice da bi ondje onemogućili napredovanje Ukrajinaca. Rusi su utvrdili zapadnu obalu Dnjepra i to je bilo, takoreći, utvrđivanje s kojeg nema povlačenja.
Međutim, Ukrajinci su uspjeli doći na 20-25 kilometara nadomak Hersonu i polako ga opkoljavaju. Prije toga su preciznim udarima uništili gotovo sve mostove na rijekama Dnjepar i Inhalec, pa Rusi, razdvojeni tim dvjema rijekama, nemaju mogućnost normalnog komuniciranja s vlastitim snagama. Ukrajinskim zauzimanjem većeg broja naselja na zapadnoj obali, ruske snage su došle u poluokruženje s nemogućnošću brzog izvlačenja prema istočnom dijelu”, ukratko je Barić iznio stanje na bojištu u Hersonskoj regiji
No, je li to doista prirema za veliku bitku, kakva se već sedmicama najavljuje. Barić kaže da je još mnogo toga nejasno.
“U svoj toj panici zapovijeđeno je izvlačenje civilnog stanovništva, a ruske snage još uvijek se ne izvlače do kraja. Uspostavile su mostobran i skelsko mjesto prijelaza preko Dnjepra, što je premalo ako bi se u okruženju našlo 15-ak tisuća ruskih vojnika. To bi za njih mogla biti izuzetno teška situacija, naročito ako Ukrajinci pojačaju napade preciznim dalekometnim topništvom. U tom smislu, čudno je da se odjednom povlači cjelokupno stanovništvo iz šire regije Hersona i da njihov transport ide prema Rusiji. Čak je evakuiran i dio Ukrajinaca koji tamo žive, što izaziva neke nove sumnje u to što se želi postići na tom dijelu fronta”, ističe Barić.
‘Upozorenja na ‘prljave bombe’ smrde na alibi’
Strahuje se, naime, da bi Rusi mogli srušiti branu u Kahovki i potopiti čitavo to područje. Pitanje je što bi time dobili i što u tom kontekstu znače upozorenja Moskve da bi Ukrajina mogla izvesti napade tzv. prljavim bombama.
“S obzirom da je zapadna obala Dnjepra niža, to bi bilo pogubno za ukrajinske snage koje se tamo nalaze. Radi se o strašno velikoj brani i ogromnim količinama vode pa bi rušenje brane naprosto blokiralo ukrajinske snage. No, ujedno bi onemogućilo opskrbu Krima vodom. Tamo se nešto događa. Vidjeli ste da Rusi najednom obavještavaju svijet kako ukrajinska vojska planira upotrijebiti “prljave bombe”. To su bombe punjene radioaktivnim otpadom, nisu nuklearne, ali izazivaju sekundarne posljedice jer i one šire radijaciju. Ruski ministar odbrane Sergej Šojgu zvao je zbog toga ministre obrane Francuske, Turske, Velike Britanije i SAD-a. Meni to smrdi na to da Rusija želi upozoriti svijet na Ukrajinu kako bi sebi stvorila alibi da upotrijebi određene arsenale naoružanja, možda i manje nuklearne projektile do jednog kilotona koje bi blokirale cijelo to područje. No, u tom slučaju cijelo to područje ne bi bilo moguće za život u narednih 15 do 20 godina, koliko bi radijacija trajala”, napominje Barić.
Po njemu, neobično je i što Rusi gađaju ukrajinsku kritičnu infrastrukturu raketama dalekog dometa Iskander ili S-300. Barić podsjeća da su to rakete za protuzračnu odbranu pa se ne čini logičnim što ih Rusi upotrebljavaju za uništavanje ciljeva na zemlji te zaključuje kako se iz toga vidi da Rusija nema velik arsenal balističkih ili supersoničnih raketa.
Rusija želi odgoditi operaciju kod Hersona
Vrijeme potrebno objema stranama da se pripreme za veći okršaj kod Hersona je, kaže Barić, dva do tri sedmice.
“Bez obzira na zimu i predviđanja da će uvjeti za ratovanje biti teški, očekujem značajnije pomake na ratištu i značajnije napore obje strane. Vjerujem da će pored HIMARS-a koje je dobila iz SAD-a, Ukrajina koristiti i sustave dalekometnih raketa i topništva koje sada dobiva iz Njemačke i Francuske. To bi moglo značiti mnogo značajniji udar na ruske snage”, kazao je general Barić.
Rusija bi, ističe, u ovom trenutku po svaku cijenu htjela izbjeći bitku kod Hersona.
“Rusija očito nastoji svim sredstvima odgoditi operaciju kod Hersona za kasnije, da stigne stabilizirati taj dio ratišta i uvesti mobilizirane vojnike u postrojbe za što je potrebno dosta vremena jer se mobiliziraju neiskusnii vojnici pa njihove postrojbe onda trpe velike gubitke. Rusima je na svaki način bitno odgoditi moguću veliku operaciju ukrajinske vojske na jugu.
Gore na sjeveru, kod Harkiva, još uvijek se vode određene vojne aktivnosti. Dio tog ratišta drže plaćeničke jedinice Wagner, koje su kod Luhanska uspjele zaustaviti napredovanje Ukrajinaca. Borbe su zasad tamo stale, već je hladnije, ali temperature još nisu toliko niske da se vojna tehnika ne bi mogla upotrebljavati duž cijele crte bojišnice”, smatra on, piše Net.hr.