Poručio je ovo u intervjuu za Bosnainfo predsjednik Foruma parlamentaraca 1990 i nekadašnji čelnik Skupštine RBiH Miro Lazović.
Kako gledate na Opšte izbore koji su iza nas?
Lazović: Moram reći da nisam ni očekivao neke spektakularne promjene. Za mene su izbori očekivani. Mislim da se velike promjene nisu desile, osim što je kandidat SDA izgubio u utrci za člana Predsjedništva BiH. I to je po meni jedina evidentna promjena.
U RS-u ništa se spektakularno nije desilo, ukoliko se ne ponište izbori za predsjednika RS-a, koji su zaista sumnjivi i sigurno da je pobjeda Dodika pod upitnikom. Ali šta će biti, vidjet ćemo.
U suštini, od stranaka koje su bile okupljene oko Denisa Bećirovića – neke su imale solidan rezultat, a neke i ne. U Kantonu Sarajevo je napravljen pomak kada je u pitanju Trojka, a pozitivno me iznenadio uspjeh DF-a, koji ima dobar rezultat gotovo na svakom dijelu FBiH i u tom kontekstu igrat će važnu ulogu u konstituisanju vlasti. Situacija je takva da će biti teško napraviti vlast koja će u potpunosti biti prihvaćena od strane većine građana.
Ko je po vama pobjednik a ko gubitnik izbora?
Lazović: Generalno gledajući, svakako da je u utrci za Predsjedništvo BiH pobjednik Denis Bećirović, odnosno SDP BiH, a gubitnik Bakir Izetbegović i SDA. U trci za parlamente, pobjednici su SDA, SNSD, HDZ BiH. Ta trojka i dalje ima najveći broj poslanika i glasova.
Doduše, i stranke okupljene oko Denisa Bećirovića, ukoliko zadrže taj svoj zajednički nastup, mogu igrati bitnu ulogu u konstituisanju vlasti i na nivou FBiH, i na nivou države, pogotovo ukoliko opozicija iz RS-a bude imala adekvatan broj poslanika u Parlamentu BiH. Dakle, sve zavisi od koalicionog kapaciteta stranaka koje će učestvovati u kreiranju vlasti na nivou FBiH i BiH.
Uopće ne zvučite iznenađeni ovako uvjerljivom pobjedom Bećirovića nad Izetbegovićem.
Lazović: Matematički je svakako Denis Bećirović bio u prednosti, jer 11 stranaka ga je podržavalo. Inače ne bi ni bila tolika razlika. Mene malo iznenađuje da je SDA dobila ogroman broj glasova za parlamente a da je njihov kandidat Bakir Izetbegović dobio ipak manji broj glasova nego što se očekivalo. Ali to je pitanje za SDA i njihovu analizu šta se to desilo. Hoće li izvući pouke iz toga, ostaje da se vidi.
Izetbegović kaže da je 11 stranaka udruženih protiv njega ipak bilo previše, ali da bi Bećirovića sasvim sigurno pobijedio da ga je podržavalo do 9 stranaka. Zar i prije izbora nije bio svjestan da se takmiči protiv broja 11?
Lazović: Gospodin Izetbegović je u startu znao da je Denis Bećirović u prednosti, čim ga toliki broj stranaka podržava. Moram reći da je on i hrabro ušao u tu bitku jer je matematika u startu govorila da Denis Bećirović pobjeđuje. Kampanja koju su SDA i Izetbegović vodili pokazivala je da su oni svjesni teške pozicije gospodina Izetbegovića, zato su i imali tako intenzivnu i jaku kampanju. Bez obzira na sve, Denis Bećirović je pobijedio sa tom velikom razlikom, ali satisfakcija za SDA ostaju i federalni i državni parlament, ali i kantonalne skupštine gdje su postigli zaista dobre rezultate.
Po prvi puta, čini mi se nakon dugo vremena, SDA je pobjednička u Tuzlanskom kantonu (TK) i to je poruka SDP-u, koji je dugo vremena vladao tim kantonom, da moraju dobro razmisliti o unutrašnjim odnosima i svojoj poziciji u TK-u koji su dugo vremena nazivali crvenim bastionom. Očito da su se stvari promijenile. SDA ima dobru poziciju što se tiče parlamenata, a to što je gospodin Izetbegović izgubio za mene zaista nije iznenađenje.
Kako gledate na novi saziv Predsjedništva BiH – Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović?
Lazović: Gotovo je to pa identično kao i prošli saziv u kojem su bili (Šefik) Džaferović, Komšić i Dodik. S tim da sada dolaze dva čovjeka sa pozicija socijaldemokratije – i Željko i Denis – i očekujem da oni budu zaista jedan tandem kada su u pitanju interesi države BiH.
Gospođa Cvijanović dolazi umjesto Dodika, ona je ipak drugačiji karakter od njega. Mislim da će atmosfera u Predsjedništvu BiH biti dosta relaksiranija, neće biti toliko napetosti i ekscesa koje je Dodik pravio u proteklom periodu. Ipak je ona gospođa koja ima svoj stav. Očekujem da će ona i dalje braniti interese RS-a, s obzirom da su Dodik i njegov SNSD pobjednici, ali da će i to branjenje interesa RS-a biti u skladu sa zakonskim i ustavnim procedurama. Dakle, očekujem ipak jednu mirniju atmosferu u radu Predsjedništva BiH.
Visoki predstavnik Christian Schmidt u izbornoj noći nametnuo je izmjene Izbornog zakona i Ustava FBiH. Kako to komentirate i zašto baš na dan izbora?
Lazović: Moglo se i očekivati da će gospodin Schmidt povući određene poteze. Smatram da je mudro što je te odluke nametnuo upravo u toku izborne noći, u toku prebrojavanja glasova, pa se sve stranke nisu ni mogle u potpunosti posvetiti njihovom sadržaju. U svakom slučaju, bilo je to i očekivano i mislim da je gospodin Schmidt napravio dobar potez.
Te odluke umnogome su deblokirale FBiH. Jasno je propisao i rokove za formiranje vlasti, skinuo je određene kompetencije sa Doma naroda na način da se on uglavnom bavi vitalnim nacionalnim pitanjem, i to je dobro. Propisao je jasno i precizno procedure u prohodnosti i funkcionalnosti Parlamenta FBiH otklonivši te blokade, ali je ostavio sumnju zbog čega je povećao broj delegata Doma naroda na 80, i da li se sa tim potezom faktički učvršćuje etnička homogenizacija, pogotovo daje prednost HNS-u BiH na način da će imati najveći broj svojih predstavnika u hrvatskom klubu.
Međutim, to za mene i nije toliki problem, ukoliko gospodin Schmidt nastavi sa dodatnim mjerama koje će Dom naroda ostaviti samo u okviru vitalnih nacionalnih pitanja. Dakle, da se ne bavi pitanjima kojima se bavi Predstavnički dom, nego da samo sadržaj pitanja Doma naroda bude u okviru vitalnih nacionalnih pitanja. Onda je za mene irelevantan broj delegata u tim etničkim klubovima.
Prema nekoj računici, ipak se bez HDZ-a i SNSD-a može formirati Vijeće ministara BiH. Kako gledate na tu mogućnost?
Lazović: Ma postoje razne računice. Ali ono što ja vidim u prebrojavanju ovih glasova, ove stranke okupljene oko Denisa Bećirovića, ukoliko i dalje zadrže zajednički nastup i na nivou FBiH i na nivou države BiH, bit će u poziciji da se opredijele s kim će praviti vlast – ili sa SDA ili sa HDZ-om u FBiH, a na nivou države BiH – sa SDA, HDZ-om odnosno SNSD-om. Njihova pozicija će biti dosta delikatna i za šta god da se opredijele, naići će na kritiku određenog broja građana.
Imate li im možda dati neku preporuku?
Lazović: Ja da sam lider tih partija koje se okupljaju, uradio bih sljedeću stvar: okupio bih te stranke na način da izradim jasne principe koji idu u korist države BiH, a tiču se njene integracije u Evropu, unutrašnje i regionalne stabilnosti, borbe protiv korupcije i kriminala… I sa tim jasnim principima izašao bih u javnost na način da, ko ih podrži, može biti dio vlasti sa strankama okupljenim oko Denisa Bećirovića. A to znači da onaj ko prihvati te principe, prihvata i vodeću ulogu tih stranaka u kreiranju budućih odnosa i unutar BiH, i u regionu, i prema Briselu, odnosno EU.
Dakle, bijele figure može imati ova grupacija političkih stranaka, a da bi im se priključio neko od etničkih stranaka, morat će pratiti te principe. I to je neka pozicija koju bi ova grupacija trebala dobro razmotriti. Mislim da bi građani BiH prihvatili takav princip.
Hoće li prema Vašem mišljenju Trojka ostati na vlasti u Kantonu Sarajevo?
Lazović: Mislim da hoće. Rezultati jasno govore da Trojka zajedno s možda još nekim strankama može imati komotnu većinu. Bit će interesantna pozicija DF-a, da li će se prikloniti toj grupaciji političkih stranaka ili će ostati u društvu sa SDA, ne samo u KS, nego i na nivou FBiH i države. Dakle, pozicija DF-a je u mnogo čemu ključna, a ja se nadam da će ovaj put gospodin Komšić dobro razmisliti kojim putem treba krenuti.
Čini se da nije baš jasna ni pozicija Stranke za BiH?
Lazović: Stranka za BiH ima dobar rezultat, pogotovo ovdje u Kantonu Sarajevo. Ja sam to i očekivao. Igrat će određenu ulogu i u Federalnom parlamentu s određenim brojem poslanika. U svakom slučaju, Stranka za BiH i njen lider Semir Efendić poslali su jasne poruke da žele biti dio vlasti ali pod jasnim principima. Dakle, oni nisu zatvorili vrata ni za jednu političku grupaciju i ostaje da se vidi kako će se na kraju to sve razviti.