To će biti dobra prilika da institucije, stručnjaci i nevladine organizacije prezentiraju rezultate istraživanja o ovoj temi, te da se pokaže naučni pristup stručnjaka iz Bosne i Hercegovine na sve eventualne prijetnje po okoliš i zdravlje ljudi. Osim toga, pokazat će se da u vezi teme „Slučaj Trgovska gora“ imamo primjer dobre prakse kako se koorodinirano radi. Naime, sva nadležna tijela iz Republike Srpske i Federacije do sada su istakli da imaju koncenzus kada se radi o Trgovskoj gori – izjavila je za Fenu Pozder.
Hrvatska planira da radioaktivni otpad iz Nuklearne elektrane “Krško”, kao i postojeći institucionalni otpad, skladišti na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor, na samoj granici sa BiH.
Zbog toga je ministrica Pozder oformila Projektni odbor za dvije grupe poslova za provedbu istraživanja šireg područja Trgovske gore na teritoriji Federacije BiH koja se odnosi na odlaganje radioaktivnog otpada. Zadatak prve grupe bio je napraviti geološka, geofizička, hidrogeološka, seizmotektonička, seizmološka istraživanja, dok je druga grupa radila na izradi nultog stanja radioaktivnosti u okolini sa bosanskohercegovačke strane u blizini lokacije Čerkezovac – podsjetila je Pozder.
Povodom Svjetskog dana zaštite okoliša naglasila je da će se već ovog mjeseca na sjednici Vlade Federacije BiH razmatrati predložene izmjene i dopune Zakona o prirodi i Zakon o zaštiti kvalitete zraka, koji će omogućiti da se puno bolje sagledava stanje u oblasti okoliša.
Istovremeno, radi se na izmjene i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, koje trebaju osigurati bolji rad inspektora na terenu, pomoći će im da imaju kaznene odredbe koje se tiču specifičnih vrsta otpada kao što su gume. Nadam se da će radna grupa koja radi na pisanju ovog zakona pojačati i kaznene odredbe to jest visinu kazni za nepoštivanje zakonskih mjera odnosno nepropisno odlaganje otpada – kazala je Pozder.
Nakon donošenja navedenih izmjena uslijedit će izrada potpuno novogo zakonskog teksta o upravljanju otpadom Trenutno je u finalnoj fazi upravo javni poziv koji je namjenjen projektima za zaštitu okoliša, a koji će biti okončan 15. juna. Tada se, također, završava i javni poziv za projekte koji trebaju doprinijeti da u Federaciji imamo veći broj zaštićenih područja – istakla je Pozder.
Uoči sutrašnje panel diuskusije ukazala je da je ovogodišnja tema i kampanja za Svjetski dan zaštite okoliša usmjerena na obnovu zemljišta, dezertifikaciju i otpornost na sušu pod sloganom „Naša zemlja. Naša budućnost. Mi smo #GenerationRestoration.”
Ove 2024. godine obilježava se 30. obljetnica UN-ove Konvencije o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD). Prema UN-ovoj Konvenciji o borbi protiv dezertifikacije, do 40 posto tla na planeti je degradirano, što izravno utiče na polovicu svjetskog stanovništva i prijeti otprilike polovici globalnog BDP-a (44 trilijuna USD).
Broj i trajanje suša povećao se za 29 posto od 2000. godine. Bez hitnog djelovanja, suše bi mogle pogoditi više od tri četvrtine svjetske populacije do 2050. godine. Obnova zemljišta ključni je stup Desetljeća UN-a o obnovi ekosistema (2021.-2030.). Poziv je to na okupljanje za zaštitu i oživljavanje ekosistema širom svijeta, što je ključno i za postizanje ciljeva održivog razvoja – poručila je Pozder u intervjuu za Fenu.
Svake godine domaćin Svjetskog dana zaštite okoliša je druga država u kojoj se održavaju službene proslave. Zemlja domaćin za 2024. godinu je Saudijska Arabija.