Zasluga je to, svakako, i agilnog Migdada Hasanovića, Načelnika Općine Vogošća, koji je, u vremenu iza, sa svojim saradnicima, detektovao nekoliko ključnih problema u ovoj lokalnoj zajednici te u njjihovo, uspješno, rješavanje uložio veliki trud, znanje i energiju.
Da sam radi ovaj tekst pitamo ga šta bi u najkraćim crtama rekao o sebi.
-Najteže je objektivno procjenjivati samog sebe, ali prije svega bih rekao da sam Bosanac i Bošnjak, kaže Migdad Hasanović. Da sam otac i sin i muž i brat. To naše najbliže okruženje nas uvijek prvo definiše. Tek nakon toga dolaze naši ostali identiteti, kao to da sam inžinjer elektrotehnike, da sam nesuđeni košarkaš, da navijam za ovaj ili onaj klub, da volim ovu ili onu vrstu muzike. Moram priznati da, kada ste načelnik, sve to mora pomalo i da trpi. I porodica i prijatelji i hobiji. Ali vjerujem da sam uspio nekako to uskladiti, da nađem vremena za sve, koliko god je to moguće, a da načelničke obaveze ne trpe.
Od kuda i kada Migdad u politici?
-Nekome može zvučati kao isprazna floskula ono „ako se vi ne bavite politikom ona će se baviti vama“. Ali to je istina. Moja profesija i moje kvalifikacije su mi obezbjeđivale miran i udoban život i nisam se, sa te strane, morao baviti politikom. Ali, vidite nešto, ja imam dvije kćerke, e zbog te dvije moje kćerke i zbog sve djece u ovoj lijepoj zemlji, ne smijem se praviti da me se ne tiče šta se dešava sa ovom zemljom, ili sa ovom našom lokalnom zajednicom. Ne mogu se ja zatvoriti u neku svoju kulu od slonovače i da me nije briga je li moj komšija legao gladan, može li mu dijete naći posao i ima li mu supruga adekvatnu zdravstvenu njegu. Moja je dužnost da uradim onoliko koliko mogu i koliko znam. Ako je procjena da mogu najviše dati sa pozicije načelnika, onda ja nemam pravo da izbjegavam tu dužnost. A u politici sam aktivno već preko deset godina, uglavnom u svojstvu općinskog vijećnika. Tako da sam, dobrim dijelom, znao u šta se upuštam i šta me čeka.
Je li bilo „straha“ nakon Edina Smajića, jednog od uspješnijih načelnika, stati na čelo Općine Vogošća?
-Kao prvo, moram se složiti sa vašom ocjenom o uspješnosti mog prethodnika, kolege i prijatelja Edina Smajića. Zaista je Vogošća procvjetala za njegovog mandata. Ali i ne samo za njegovog mandata. Ja bih to nazvao politikom kontinuiteta koja traje, sa malim prekidima od 1996. godine pa naovamo. Naravno, načelnik je inokosni organ i svako od nas u rad unosi nešto svoje lično, karakteristično samo za njega, ali strateški ciljevi su nam isti. Ponekad su samo metode drugačije. A što se tiče vašeg pitanja da li me „strah“, pa da imam imalo straha ili sumnje ne bih se ni prihvatio ovoga. Nema razloga da me bude strah jer su udareni dobri temelji prosperitetu Vogošće i na tim temeljima mi je dalje gradimo.
Vogošća kakvu ste zatekli na početku svog mandata?
-Već sam broj stanovnika je problematičan. Federalni zavod za statistiku barata podatkom od nešto malo manje od 30.000 stanovnika, a IDDEA podatkom od preko 35.000. Razlika od 5000 stanovnika nije mala brojka. Mi smo ipak uvjereni da IDDEA ima realnije podatke. Ali, ako brojke i mogu biti ovakve ili onakve trendovi su neupitni. A trend jeste da raste broj stanovnika Vogošće. Trend jeste da svake godine upišemo više prvačića. Trend jeste da raste broj zaposlenih, a smanjuje se broj nezaposlenih. Svi ti, pozitivni trendovi, sa sobom nose i nove probleme koje je nužno rješavati. Moramo sa infrastrukturom pratiti porast broja stanovnika i rast novih naselja. Pojavljuju se i nove potrebe, potrebe o kojima se još prije desetak godina nije ni razmišljalo jer tehnologija nije bila na tom razvoju da bi uopšte mogle biti zadovoljene. A vrlo često smo u prilici da moramo pomiriti suprotstavljene interese raznih grupa građana. Povećani broj automobila stvara potrebu za novim parking mjestima, a opet moramo paziti da ne narušimo zelenilo po kojem je Vogošća prepoznatljiva. Nekada imamo peticije građana da se na nekom lokalitetu postavi dječije igralište, a kada ga postavimo dobijemo peticiju da se ukloni jer nekim stanarima sa tog područja smeta buka. Naš je zadatak da u svemu nađemo mjeru i da zadovoljimo interes onog najvećeg broja stanovnika. Naravno, uvijek će biti onih nezadovoljnih.
Vogošća tokom Vašeg mandata?
-Prvo, Vogošća je veliko gradilište i brojni su projekti koji se trenutno realizuju na našem području. Ali ako bih baš morao nešto izdvojiti, to bi, prije svega, bili projekti vodosnabdjevanja gornjih zona naselja Krivoglavci i Svrake, te naselja Ljubina i Poturovići. To je višedecenijski problem sa kojim smo uhvatili u koštac. Mnogi su sumnjičavo vrtili glavama kada smo prezentirali način na koji mislimo riješiti taj problem.I šta se desilo? Projekat ide čak i brže od planirane dinamike. Mnogo pažnje ulažemo u servisiranje projekta izgradnje Prve transverzale. Pri tome nam je izuzetno važno da projekat Prve transverzale ne ugrozi interese građana Vogošće i aktivno učestvujemo svojim sugestijama pri projektovanju svake njene dionice. Naravno, ima još mnoštvo projekata kao što je sanacija lokalnih puteva, uređenje vodotokova, izgradnja kanalizacione mreže, sanacija klizišta, digitalizacija općinske uprave, konačno stavljanje u funkciju Centra za zdravo starenje…mogao bih zaista dugo, dugo nabrajati sve naše projekte koji su već u fazi realizacije ili sa kojima namjeravamo startati u 2024.godini.
Budžet Općine Vogošća. Dobija li općina dovoljno sredstava u odnosu na ona koja se na ovom prostoru ubiru?
-Budžet je, posebna priča. Uspjevamo ga povećavati uprkos svim teškoćama, ali nikada nijedan budžet na svijetu nije dovoljan da se zadovolje sve potrebe. Zato je tu važno ustanoviti prioritete. Što se tiče budžetskih primitaka oni sigurno nisu onoliki koliki bi trebali biti. Ponder po kojem mi participiramo u raspodjeli poreza na dodanu vrijednost ide na našu štetu, jer kao osnovu za raspodjelu uzima onaj manji broj stanovnika koji nije realan. Dobro ste primjetili da postoji taj nesrazmjer u visini sredstava koja se poporeskom osnovu ubiru u Vogošći i onog dijela koji nama kao lokalnoj zajednici pripada. U svim drugim kantonima, osim Sarajevskog, taj procenat je neuporedivo veći. Naravno, Sarajevo ima taj specifikum jedinstvenih javnih preduzeća i to treba uvažiti, ali ipak je, i kada se to uvaži, procenat za raspodjelu neprihvatljivo mali. Upravo zbog tako nerealno malog udjela u ubranim sredstvima nužno je da se oslanjamo na sufinansiranje od strane viših nivoa vlasti. Upravo na taj način i rješavamo kapitalne infrastrukturne projekte. Moja je želja da sve veći udio iz budžeta izdvajamo baš za kapitalne izdatke.
Kakva je saradnja sa višim nivoima vlasti i Javnim preduzećima?
-Saradnju sa višim nivoima vlasti mogu ocijeniti kao jako dobru, ali najveću zaslugu za to imaju kvalitetno pripremljeni projekti, kakve su spremni finansirati. Sa javnim preduzećima imamo, u cjelini gledano, dosta dobru saradnju. Istina, nekada moramo više puta urgirati da se neki problem riješi, ali važno je da se riješi.
Vogošća sutra?
-Vogošća sutra mora biti bolja od Vogošće danas. Makar za jedan mali korak, ali bolja. Nerealno je obećavati neka čuda, ali realno je praviti male pomake naprijed. Važno je zadržati pozitivan trend. Da građani imaju bolju komunalnu infrastrukturu u svim segmentima. Za nekoga to će značiti brži internet, a za nekoga više parking mjesta, a za nekoga uredno vodosnabdijevanje. Znate, kada imamo riješena nekaegzistencijalna pitanja fokusiramo se na ona naša još neriješena i ne razmišljamo o tome da postoje ljudi kojima još uvijek treba riješiti i ta egzistencijalna pitanja. Uradićemo sve da građani dobijaju kvalitetniju i bržu uslugu od strane općinske administracije i da ih ne opterećujemo pribavljanjem silnih „papira“ nego da omogućimo da sve ono što zakon dozvoljava obave digitalnim putem. Ta transformacija je neophodna. Škole moraju imati dovoljno prostora za sve veći broj učenika i moraju biti opremljene najsavremenijimučilima i što boljim kadrom. Obrazovanje nije naša nadležnost, ali to nas neće spriječiti da predano radimo na tome sa onima čija jeste nadležnost. Neće izostati ni podrška sportskim i drugim udruženjima, a posebno ćemo biti senzibilni, kao i do sada prema boračkim kategorijama stanovništa.
Iz reda ste SDA. Kakva je vaša saradnja sa drugim političkim subjektima?
-Stranka demokratske akcije jeste moja politička i ideološka legitimacija. Stranka ima jasno utvrđene strategije i pravce razvoja Vogošće. I to je put kojim i ja idem. Ali, pogledate li strateške dokumente i drugih stranaka kada je razvoj u pitanju, nema tu nekih velikih razlika. Ja znam da moje kolege iz drugih stranaka žele dobro Vogošći kao i ja. Cilj nam je isti, samo biramo različite puteve do tog cilja. Vjerujem da je put koji je trasirala Stranka demokratske akcije najsigurniji i najpouzdaniji. Suštinski, nema tu nekihvelikih sukoba. Ni personalno ni stranački. Možda se u javnosti stiče drugačiji utisak kako među nama vlada netrpeljivost. To je možda i zbog toga što imamo izborne cikluse svake dvije godine pa smo stalno u nekakvoj kampanji. A kampanja je, sama po sebi, stanje povišene političke temperature. Čim se, nakon izbora, malo ohladimo gledamo da prije svega radimo u interesu građana. Sigurno je da niti jednu dobru ideju neću odbaciti zato što dolazi iz „drugog političkog tabora“, a vjerujem da niko neće sabotirati mojedobre inicijative samo zato što dolazim iz SDA.
Razgovarao: Eset Muračević