BiH

McPROPAST Ovo je priča o "bosanskim biznismenima" ili kako u BiH možeš pokrasti milione, a da ni kaznu ne dobiješ

Ime Harisa Ihtijarevića ovih dana u medijima se uglavnom dovodi u kontekst sa zatvaranjem lanca brze hrane McDonald's u BiH, kao vlasnika kompanije koja je imala franšizu u BiH.

FOTO: ŽURNAL.INFO
FOTO: ŽURNAL.INFO

Čini se kao da njegova uloga u javnim institucijama i različite nezakonitosti za koje je prijavljivan nisu toliko važni kao činjenica da u BiH više nema američkih hamburgera. Žurnal je istražio za šta je sve Ihtijarević sa svojim saradnicima prijavljivan proteklih decenija. Pravosudne institucije ocijenile su da nema osnova čak ni za istrage.

Tužilaštvo Kantona Sarajevo je od 2017. do 2020. godine donijelo tri naredbe o neprovođenju istrage protiv Harisa Ihtijarevića u različitim predmetima. Ove naredbe uslijedile su unatoč detaljnim izvještajima o počinjenim zloupotrebama koje je Tužilaštvu uputila Finansijska policija FBiH. U svakom od ovih izvještaja Ihtijarević je u različitom društvu i sa različitim ulogama – kao predsjednik UO Agencije za bankarstvo FBiH, direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH, te većinski vlasnik i prokurist u društvu Zelo d.o.o. Zajedno sa njim, tokom godina prijavljivane su i osobe koje danas obavljaju važne javne funkcije, ali su naredbama Tužilaštva KS-a ipak amnestirane.

Među njima je i Jelka Milićević, ministrica finansija FBiH, optužena u aferi Respiratori.

BUDŽET OŠTEĆEN ZA 1,6 MILIONA KM, MONEXU MILION PROTUPRAVNE KORISTI

U julu 2012. godine Tužilaštvu su prijavljeni direktor Službe za zajedničke poslove FBiH Haris Ihtijarević, federalni pravobranilac August Janičik, nekadašnji premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinović i Edim Memić, direktor društva Monex d.o.o.

Prijavljeni su, uz prethodni dogovor, korištenjem povlaštenih informacija, na netransparentan i nezakonit način osmislili, planirali i realizirali vansudsko poravnanje dospjelog dugovanja pravnog lica „EUROPA“ d.d. Sarajevo, u iznosu od 890.000 KM, prostora na mjestu bivše Parkuše.

Podsjetimo da je “Europa” tada dugovala navedenu sumu za zakup poslovnog prostora u ulica Maršala Tita broj 11 koji je bio u državnom vlasništvu i oko čega se vodio spor pred sudom u Sarajevu. Monex tada nudi nagodbu da u ime “Europe” uplati tek 270 hiljada KM duga, što zatim Vladi Federacije predlaže i pravobranilac August Janičik. Zobilazeći propise, bez javnog poziva i ignorišući zakone i akte Službe, Monex ovaj prostor od Službe dobija po cijeni od 27 KM po kvadratu, iako bi realna cijena za ovu lokaciju bila 60 KM po kvadratu. Janičik prijedlog šalje Vladi koja ga prihvata, odluku potpisuje tadašnji premijer Mustafa Mujezinović.

Kasnije će Monex dio prostora izdati Krašu, a dio Raiffeisen banci. U konačnici, prijavljeni su, prema izvještaju finansijske policije oštetili budžet za više od 1,6 miliona KM. Osim toga, omogućeno je i sticanje protivpravne koristi, i to za “Europa d.d.” u iznosu od 620 hiljada KM a Monexu više od milion KM!

Ihtijarević, Janičik i Mujezinović prijavljeni su za zloupotrebu položaja a Memić za zloupotrebu ovlasti u gospodarstvu.

U decembru 2017. godine postupajući tužilac Tužilaštva KS-a donio je naredbu da se istraga neće provoditi, jer ne postoje osnovi sumnje da su prijavljeni počinili krivično djelo. Na ovu tužilačku odluku uložena je pritužba ali je odbijena kao neosnovana. Predmet je arhiviran, kažu za Žurnal u Tužilaštvu KS-a.

ZLOUPOTREBA POSLOVNIH PROSTORA

Iste godine, u decembru 2012. Finansijska policija šalje novi izvještaj o postojanju osnova sumnje o počinjenom krivičnom djelu protiv Harisa Ihtijarevića jer je kao direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela FBiH zloupotrijebio položaj – grubo povrijedio svoja ovlaštenja u raspolaganju, korištenju i upravljanju imovinom Federacije BiH. Radi se o čak 124 poslovna prostora kojima je u ratnom i poslijeratnom periodu, do njegovog gašenja, raspolagalo Federalno ministarstvo odbrane a koji su ustupljeni Službi u julu 2007. godine.

Nije naplaćivana obračunata naknada zakupa pa je Ihtijarević na taj način, prema navodima izvještaja, oštetio federalni budžet za više od 3,2 miliona KM!

Osim toga, u 17 slučajeva zaključivanja ugovora o zakupu nije ispoštovao odluku kojom se uređuje taj postupak, zbog čega nije dokazano da je postignuta najpovoljnija cijena zakupa.

U decembru 2018. Tužilaštvo KS-a donijelo je naredbu da se istraga neće provoditi, budući da prijavljeno djelo nije krivično. Uložena je pritužba koja je odbačena kao neblagovremena te je predmet arhiviran.

STOTINE HILJADA KM ZA HARISA IHTIJAREVIĆA, JELKU MILIĆEVIĆ, LJERKU MARIĆ…

U decembru 2014. Finansijska policija prijavila je Tužilaštvu KS-a Zlatka Barša, direktora Agencije za bankarstvo FBIH, Harisa Ihtijarevića – predsjednika UO Agencije, Ljerku Marić – članicu i zamjenicu predsjednika UO Agencije, članove UO Agencije Jelku Milićević, Rajku Topčić i Emira Silajdžića, te direktore dva sektora u Agenciji – Miroslava Krezića i Ibrahima Sinanovića.

Direktor Agencije Zlatko Barš iskoristio je svoj službeni položaj:-… u namjeri omogućavanja sticanja protupravne imovinske koristi za članove UO Agencije i kupovanja naklonosti i kooperativnosti članova UO – navodi se u izvještaju Finansijske policije.

Odlukama iz 2008. i 2009. Barš je odobrio mjesečne naknade članovima UO – od 90% prosječne plate ostvarene u Agenciji za predsjednika UO (Harisa Ihtijarevića), 80% za zamjenika i 75% za članove UO, iako se po zakonu ove naknade određuju u odnosu na prosječnu platu u Federaciji a ne Agenciji. Za ovu odluku nije data pismena saglasnost premijera FBiH.

Na ovaj način Barš je omogućio sticanje protivpravne koristi članovima UO u periodu od oko pet godina i to: Harisu Ihtijareviću – u iznosu više od 65 hiljadu KM Ljerki Marić – oko 66 hiljada KM Jelki Milićević, Rajki Topčić, Emiru Silajdžiću – svima po oko 58 hiljada KM:i time nanio štetu Agenciji za bankarstvo FBiH u iznosu od oko 376 hiljada KM.

Tokom godina Barš je potpisao još nekoliko odluka i naloga koje su se odnosile na različite vrste isplata – stimulacija za uposlenike Agencije, a onda na osnovu toga i isplatu razlika za članove UO. Ihtijarević je tada inkasirao još šest i po hiljada KM, ostali sume od oko pet hiljada. Uslijedilo je i usklađivanje mjesečnih naknada članovima UO i opet izdašna kupovina naklonosti od strane direktora Barša od po par hiljada KM ponaosob.

Postupajući tužilac Kantonalnog tužilaštva Sarajevo je u navedenom predmetu 23.11.2020. godine donio Naredbu da se istraga neće provoditi, budući da prijavljeno djelo nije krivično. S obzirom da Finansijska policija nije uložila pritužbu na odluku, predmet je arhiviran.

Osim toga, Barš je i na druge načio oštetio federalni budžet i nanio štetu Agenciji za bankarstvo FBiH, piše Žurnal.

Prihvati notifikacije