Prema tim navodima, ispod egipatskog kompleksa mogli bi se nalaziti masivni sistemi tunela, stubova i komora, što bi, ukoliko se potvrdi, moglo promijeniti historijsko razumijevanje tog lokaliteta.
Kako funkcioniše tehnologija snimanja
Skeniranja je proveo italijanski naučnik Filippo Biondi sa svojim timom projekta Khafre Project, koristeći tehnologiju sintetičkog radarskog otvora (Synthetic Aperture Radar). Riječ je o satelitskoj tehnici koja podzemne geometrije rekonstruira putem radijskih talasa odbijenih od površine tla.
U analizi je korišteno više od 200 skenova sa satelita različitih zemalja, uključujući italijanski sistem Cosmo-SkyMed te američku platformu Capella Space. Ti skenovi su, prema Biondijevim tvrdnjama, dali ujednačene rezultate.
Masivni stubovi, spiralne strukture i duboke komore
Snimci su navodno pokazali strukture nalik stubovima promjera oko 20 metara (otprilike 65 stopa), spiralno obavijene i usmjerene u dubinu gotovo 1,2 kilometra (blizu 4.000 stopa). Ti stubovi, prema tvrdnjama istraživača, završavaju u kubičnim komorama dimenzija oko 80 metara dužine i širine (oko 260 stopa). Komore se, kako navodi Biondi, nalaze ispod sve tri piramide i Sfinge, te ih opisuje kao „goleme komore“.
Skeniranja su također ukazala na okomita okna koja se spuštaju približno 600 metara (oko 2.000 stopa) i presijecaju horizontalne hodnike visine oko tri metra (otprilike 10 stopa). Na osnovu takvih podataka, Biondi je spekulirao da piramide možda nisu bile grobnice, već drevna energetska postrojenja ili „vibracijski uređaji“ povezani s iskustvima izvan tijela.
Rogan: „To nisu grobnice“
Rogan je u podcastu naglasio radikalne implikacije ovih tvrdnji. „To nisu grobnice“, rekao je, dodajući da bi, ukoliko su podaci tačni, piramide mogle biti „samo vrh ledenog brijega“.
Biondi datira podzemne strukture u period od prije 18.000 do 20.000 godina te ih povezuje s mitološkom epohom Zep Tepi, odnosno „Prvim vremenom“, kada su, prema staroegipatskoj tradiciji, božanstva vladala svijetom i započela civilizaciju.
Uz to, naveo je prisustvo ostataka soli za koje tvrdi da potječu od drevnog poplavnog vala morske vode, što vidi kao mogući dokaz velike poplave i postojanja starije civilizacije na području Gize.
Arheološki kontekst i sukob tumačenja
Kompleks Giza čine tri piramide – Khufuova, Khafreova i Menkaureova – izgrađene prije oko 4.500 godina na zapadnoj obali Nila. Međutim, tim projekta Khafre Project smatra da su strukture mnogo starije i da skrivaju podzemni svijet koji je izgradila izgubljena civilizacija.
Središte prijepora ostaje vjerodostojnost tehnologije. Biondi tvrdi da ju je razvio kroz „tajne projekte za italijansku vojsku“ te primijenio na lokacijama poput brane Mosul i laboratorija Gran Sasso u Italiji. Tehnologija je, kako navodi, patentirana, recenzirana i dizajnirana za visoku preciznost, no njena primjena na Gizi izazvala je oštre reakcije.
Spor s egipatskim arheolozima
Poznati egiptolog dr. Zahi Hawass odbacio je rezultate skeniranja, nazivajući ih „besmislicama“. U izjavi za Daily Mail rekao je da korištena tehnika „ne može dosegnuti dubinu od hiljadu stopa“, dodajući: „Oni tvrde da dosežu više od 300 metara do grada. Međutim, svaki naučnik koji razumije tomografski radar zna da on dopire do oko 60 stopa. Njihova teorija je potpuno pogrešna.“
Biondi je odgovorio da njegov rad ne uključuje penetriranje tla radarom, što je česta kritika. „Mi ne prodiramo ni u šta“, rekao je. „Samo bilježimo entropiju prisutnu na površini Zemlje.“ Pojašnjava da metoda analizira mehaničke vibracije prirodno prisutne na površini i rekonstruira podzemne strukture putem tomografske inverzije.
Od skepticizma do potvrde kroz više satelita
Biondi je priznao da su on i član tima Armando Mei u početku sumnjali u rezultate te da su podatke šest mjeseci zadržavali, misleći da je riječ o procesnom šumu ili artefaktima. „Moje mišljenje je bilo da to nije stvarno. Mislio sam da je možda riječ o šumu ili artefaktima nastalim tokom obrade podataka“, rekao je.
Na kraju su, tvrdi, dobili iste rezultate sa različitih satelitskih sistema i komparativnih mjerenja, uključujući precizno mapiranje podzemnog laboratorija Gran Sasso, koji se nalazi približno 1.400 metara (oko 4.600 stopa) unutar planine.
Prvobitna analiza sistema Cosmo-SkyMed proširena je uključivanjem američkih satelita Capella Space i drugih izvora. „Kada smo dobili iste rezultate koristeći američke satelite, kao i druge sisteme, uvijek s istim ishodom, odlučili smo objaviti podatke“, rekao je. Ukupno je više od 200 skenova pokazalo identične strukturne obrasce.
Rogan je naglasio da je tehnologija već validirana na drugim lokacijama. „Znamo da je precizna, znamo da funkcioniše“, rekao je, optužujući kritičare za „potvrdnu pristranost“.
Potencijalni istraživački pristupi i tehnički koraci
Skeniranja su ukazala ne samo na vertikalne strukture, već i na horizontalne hodnike visine približno 2,7 metara (oko devet stopa), koji povezuju okna i komore. Prema Biondiju, postojeća okna između piramida, trenutno blokirana krhotinama, mogla bi predstavljati pristupne tačke podzemnom sistemu. „Ta okna idu dolje, dolje, dolje… i stižu do komora ispod“, rekao je, procjenjujući dubinu od oko 600 metara (oko 1.968 stopa).
Biondi je egipatskim vlastima predložio projekat koji bi se temeljio na čišćenju postojećih okana i korištenju robotskih dronova umjesto ljudskih istraživača. „Želimo koristiti mašine, ne ljude“, rekao je, procjenjujući troškove na oko 20 miliona dolara.
Ako su tvrdnje tačne, piramide su tek početak
Rogan se više puta vraćao na moguće implikacije. Prema njegovom mišljenju, piramide, koje se smatraju jednim od najvećih inženjerskih dostignuća čovječanstva, možda su „samo vidljivi ostaci nečeg mnogo većeg“. „Ove monumentalne strukture koje zbunjuju čovječanstvo već hiljadama godina možda su samo vrh ledenog brijega“, zaključio je.
Biondi se složio, ističući da su njihova mjerenja zasad jedini dostupni podzemni podaci za plato Gize. „Ono što smo pronašli potvrđeno je našim mjerenjima. Trenutno su to jedini podaci koje imamo“, rekao je.
Uprkos kontroverzama, Biondi je naglasio da pozdravlja provjeru i ponavljanje istraživanja. „Sretan sam ako neko može replicirati naše rezultate. Ako drugi istraživački timovi mogu potvrditi ono što pokazujemo, bit ću zadovoljan.“
Između mogućnosti i skepticizma
Za sada ovi podaci ostaju nepotvrđeni fizičkim istraživanjima, smješteni između radikalne mogućnosti i institucionalnog skepticizma. Rogan je dodao da bi ignorisanje ovih nalaza bilo pogrešno. „Ako ste skeptični, onda to treba istražiti. A ako se pokaže da je pogrešno – u redu. Ali ako je tačno, zločin je ne istražiti“, zaključio je.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.