Podaci su to Ujedinjenih naroda koji pojašnjavaju da kompanije koje se bave prodajom i distribucijom hrane unište jednu trećinu pomenute hrane (140.000 tona), a preostale dvije trećine bačene hrane predstavlja otpad iz domaćinstava, te od pojedinki i pojedinaca.
U isto vrijeme se stopa siromaštva među građanima rapidno povećava, što potvrđuju sve duži redovi ispred javnih kuhinja, kao i zahtjevi za otvaranje novih.
Odgovor na pitanje zašto te kompanije hranu umjesto uništavanja i bacanja ne doniraju javnim kuhinjama i organizacijama koje brinu o ugroženom stanovništvu nalazi se u zakonskoj regulativi koja otežava proces doniranja hrane.
Naime, u slučaju doniranja hrane kompanije su dužne platiti 17 posto poreza na dodanu vrijednost (PDV), dok su u slučaju bacanja, odnosno uništavanja hrane te porezne obaveze oslobođeni.
“U takvoj situaciji finansijski se više isplati hranu baciti na deponiju, nego je donirati onima koji su u stanju potrebe”, pojasnio je Saša Magazinović, zastupnik SDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, na konferenciji za novinare na temu “Ljudi gladuju, a hrana se baca – ukinuti porez na doniranje hrane”.
Apsurd bosanskohercegovačke stvarnosti
Ovaj apsurd bosanskohercegovačke stvarnosti trebala bi riješiti dopuna Zakona o PDV-u na osnovu kojeg bi kompanije imale mogućnost direktnog doniranja hrane pred istek roka javnim kuhinjama i drugim posrednicima u doniranju uz oslobađanje plaćanja PDV-a.
Na tome već gotovo godinu dana radi Fondacija Mozaik koja je zajedno s partnerskim organizacijama (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans), a uz finansijsku podršku USAID-a, pokrenula kampanju “Niko gladan.Niko sam”.
“Radimo paralelno na dvije zakonske izmjene: prva je da se promijeni trenutno važeći Zakon o PDV-u tako što će se unijeti član o oslobađanju donacija hrane od plaćanja PDV-a; druga je da se usvoji novi Zakon o PDV-u u čijem nacrtu, zahvaljujući naporima programa ‘Pravni okvir za filantropiju’, već postoji član o oslobađanju donacija hrane od plaćanja PDV-a”, kaže u razgovoru za Al Jazeeru Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.
“Očekujemo od novoizabranih parlamentarnih zastupnika i zastupnica oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da uvide važnost promjene Zakona o PDV-u kao odgovor na borbu protiv rastućeg siromaštva”, dodaje.
Puljić izražava i nadu da će ovo pitanje biti prepoznato kao pitanje koje je u interesu svih građanki i građana.
Trajno rješenje pitanja gladnih
“Zakon o dopunama Zakona o PDV-u se može donijeti za dva mjeseca i sve što je potrebno za to jeste jasna i jaka politička volja. Takva promjena bi bila u skladu sa praksama zemalja članica Evropske unije, koje su donacije hrane oslobodile od plaćanja PDV-a (uključujući susjednu Republiku Hrvatsku koja je to uradila 2015. godine). Da bi ovo hitno bilo urađeno u Bosni i Hercegovini potrebna je podrška svih političkih opcija. Stanje na terenu nas obavezuje da što prije reagujemo, jer ljudi su gladni, a hrana se uništava”, pojašnjava Puljić.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić, koji je za ovaj USAID-ov program proveo istraživanje te iznio važne smjernice za optimiziranje procesa doniranja hrane, istakao je da podaci koje su dobili kroz istraživanje ukazuju da mnoge kompanije nisu motivisane da doniraju hranu upravo zbog PDV-a.
“Govorimo o iznosima bačene hrane, upravo zbog toga, koji prelaze nivo od više od 120 miliona konvertibilnih maraka (60 miliona eura) godišnje. Ako napravimo ovaj korak, napravimo iskorak koji će dovesti do toga da se ukine PDV na doniranu hranu u Bosni i Hercegovini i ako riješimo sva ova otvorena pitanja, možemo trajno riješiti pitanje gladnih u Bosni i Hercegovini”, smatra Hadžić.
Šta se podrazumijeva pod doniranjem hrane?
No, izmjena Zakona o PDV-u je prva i najvažnija, ali ne i jedina karika u cijelom sistemu.
“Izmjena Zakona o PDV-u je prvi korak”, kaže Puljić, dodajući da se nakon izmjene zakona trebaju izmijeniti podzakonski akt – Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u.
“Ovaj pravilnik će pobliže definisati šta se podrazumijeva pod doniranjem hrane pred istek roka i ko su akteri u procesu doniranja hrane. Kako bi zaživjelo oslobađanje donacija hrane od plaćanja PDV-a, potrebno je da se definiše ko su posrednici u lancu doniranja hrane i kako će se osigurati praćenje sljedivosti donacija do krajnjih korisnica i korisnika”, ističe.
Bez obzira na iskreno dobru namjeru, činjenica je da je riječ o kompleksnom problemu koji ostavlja dosta prostora za različite malverzacije. Pojašnjavajući načine izgradnje efikasnog i transparentnog sistema doniranja hrane, Puljić naglašava da je u tom slučaju važno učešće nadležnih institucija.
“Kroz USAID-ov program ‘Pravni okvir za filantropiju’ uspostavili smo saradnju sa Agencijom za sigurnost/bezbjednost hrane BiH, kao i sa entitetskim ministarstvima poljoprivrede. Pravilnik o primjeni Zakona o PDV-u će definisati sve aspekte sistema provedbe koji će spriječiti zloupotrebu: kako će izgledati obrasci, kako će se definisati ‘hrana pred istek roka’, ko su posrednici i druga otvorena pitanja”, kaže Puljić.
O sprečavanju zloupotreba u procesu oslobađanja donirane hrane od plaćanja PDV-a, govorio je i zastupnik Magazinović.
“Zakon o ukidanju PDV-a na doniranu hranu je spreman i želimo ga što prije uputiti u proceduru. Prije toga, s institucijama želimo potvrditi model koji će garantovati da donirana hrana neće završiti na pijaci ili da se neko neće osloboditi PDV-a na hranu koju nije donirao”, istakao je Magazinović.
Prema njegovim riječima, očekuje se pomoć Uprave za indirektno oporezivanje, te će se zatražiti saradnja rukovodstva te institucija da bi projekt u potpunosti bio primjer transparentnosti i model koji ne može biti zloupotrebljen.
Kakva je situacija u drugim zemljama?
Kada je riječ o zemljama Evropske unije, Odbor EU-a za PDV sporazumio se o smjernicama radi osiguravanja jedinstvene primjene Direktive o PDV-u u svim državama članicama EU-a.
U određenim državama članicama plaća se malo ili gotovo ništa PDV-a kada se donira hrana jer je vrijednost donirane hrane za koju se bliži datum “najbolje upotrijebiti do…” mala ili nula.
Neke države članice nastoje poticati doniranje hrane omogućavanjem poreznih odbitaka. Tako se, na primjer, u Francuskoj mogu potraživati porezne olakšice na 60 posto neto knjigovodstvene vrijednosti donirane hrane, a u Španiji na 35 posto.
Kada je riječ o zemljama regije, u Hrvatskoj je, kao što je spomenuto, doniranje hrane oslobođeno PDV-a od 2015. godine, u Sloveniji od 2017, dok u Srbiji to još uvijek nije slučaj, piše AL JAZEERA