Naime, tijelo koristi nekoliko mehanizama za regulaciju temperature: znojenje, protok krvi prema koži i ravnotežu tekućine. No neki često propisivani lijekovi ometaju ove procese, što otežava hlađenje tijela.
Antidepresivi
Dvije specifične vrste antidepresiva, SSRI (selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina) i triciklički antidepresivi (TCA), mogu otežati podnošenje visokih temperatura. Mogu čak izazvati netoleranciju na vrućinu zbog utjecaja na sposobnost tijela da se znoji, piše The Conversation.
Vjeruje se da oba tipa antidepresiva djeluju dijelom tako što utječu na razine neurotransmitera u mozgu, prvenstveno serotonina i noradrenalina. Međutim, mogu utjecati i na druge neurotransmitere. Na primjer, TCA mogu sprječavati djelovanje acetilkolina, neurotransmitera važnog za znojenje. To može kod nekih pacijenata smanjiti znojenje. Na vrući dan, to može otežati hlađenje tijela.
No, TCA također povećavaju količinu noradrenalina, neurotransmitera koji stimulira znojne žlijezde. To može povećati znojenje. Zapravo, i SSRI i TCA mogu uzrokovati pojačano znojenje kod korisnika. Podaci pokazuju da do 14% korisnika antidepresiva doživljava ovu nuspojavu, prenosi index.hr.
SSRI mogu također utjecati na hipotalamus, dio mozga koji kontrolira tjelesnu temperaturu i daje signal znojnim žlijezdama da počnu proizvoditi znoj. Taj se signal može poremetiti zbog povišene razine serotonina.
Budući da je znojenje ključan mehanizam hlađenja, bilo kakvi poremećaji tog procesa mogu dovesti do bolesti povezanih s vrućinom. Pretjerano znojenje može također dovesti do dehidracije ako se tekućina ne nadoknadi.
Antipsihotici
Antipsihotici se koriste za liječenje psihoze, koja se može javiti kod shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Djeluju tako da blokiraju dopamin, što posljedično utječe na razine serotonina. Ovo može poremetiti sposobnost hipotalamusa da prepozna i reagira na promjene tjelesne temperature.
Kao rezultat, osoba koja uzima antipsihotik možda neće osjetiti da joj je prevruće ili da je žedna. To može uzrokovati nizak krvni tlak i smanjenu funkciju srca. Tijelo tada pokušava kompenzirati sužavanjem krvnih žila i zadržavanjem topline. To dodatno smanjuje znojenje i otežava pravilno hlađenje.
Osim toga, antipsihotici imaju antikolinergijska svojstva, što znači da blokiraju djelovanje acetilkolina, što dodatno otežava znojenje.
Lijekovi za srce
Beta-blokatori se koriste za liječenje zatajenja srca i aritmija. Djeluju tako da usporavaju otkucaje srca i smanjuju snagu srčanih kontrakcija. No to može ograničiti protok krvi prema koži, što otežava otpuštanje topline tijekom vrućih dana.
Diuretici se također često koriste u liječenju visokog krvnog tlaka ili zatajenja srca. No budući da ovi lijekovi povećavaju izlučivanje mokraće, mogu dovesti do dehidracije i neravnoteže elektrolita tijekom vrućeg vremena. Kad je dostupno manje tekućine, tijelo se teže znoji. U slučaju teške dehidracije, osoba možda čak više neće osjećati žeđ. Krvni tlak također može pasti, što može uzrokovati vrtoglavicu ili nesvjesticu, osobito pri ustajanju.
Ramipril i losartan, koji se također koriste za regulaciju krvnog tlaka, mogu povećati rizik od dehidracije. Ovi lijekovi blokiraju sustav u tijelu koji pomaže u kontroli krvnog tlaka, ravnoteže tekućine i žeđi. Time se može smanjiti prirodan poriv za pijenjem tekućine, povećavajući rizik od dehidracije po vrućini.
Stimulansi
Stimulansi, poput amfetamina koji se koriste za ADHD, utječu na mnoge moždane kemikalije, uključujući dopamin i noradrenalin. To može povisiti tjelesnu temperaturu, ubrzati metabolizam i promijeniti način na koji se tijelo znoji, što sve može otežati hlađenje, osobito pri tjelesnoj aktivnosti ili na vrućini. To također može dovesti do dehidracije, pregrijavanja ili čak toplotnog udara. Stimulansi mogu i smanjiti osjećaj umora, što može dovesti do pretjeranog napora bez svijesti o opasnosti.
Međutim, neka nedavna istraživanja pokazuju da osobe s ADHD-om koje uzimaju stimulanse možda imaju manju vjerojatnost za razvoj bolesti izazvanih vrućinom, ali potrebna su veća istraživanja kako bi se to potvrdilo. Znanstvenici pretpostavljaju da bi to zaštitno djelovanje moglo biti povezano s nižom tjelesnom težinom i boljom hidratacijom korisnika.
Inzulin
Toplina uzrokuje širenje krvnih žila kako bi tijelo lakše otpustilo toplinu. No to znači da se inzulin brže apsorbira u krvotok, jer je povećan protok krvi u području gdje je inzulin ubrizgan, što može uzrokovati brže snižavanje šećera u krvi. To može dovesti do hipoglikemije (niskog šećera u krvi), što može izazvati vrtoglavicu, drhtavicu, znojenje, razdražljivost, pa čak i gubitak svijesti ili napadaje.
Brža apsorpcija inzulina također može otežati osobama s dijabetesom prepoznavanje znakova niskog šećera u krvi na vrućini, jer se uobičajeni simptomi mogu zamijeniti s uobičajenim reakcijama na toplinu.
Toplina može i oštetiti inzulin, smanjujući njegovu učinkovitost i sigurnost. Zato inzulin treba čuvati u hladnjaku do upotrebe, osobito ljeti. Oštećeni inzulin mijenja izgled, postaje zamućen ili mijenja boju.
Sprječavanje toplinskog udara
Starije osobe, ljudi s kroničnim bolestima (posebno srčanim ili plućnim) i oni koji uzimaju više lijekova na recept posebno su osjetljivi na bolesti povezane s vrućinom.
Srećom, postoje koraci koje možete poduzeti kako biste ostali sigurni tijekom ljeta ako uzimate neki od ovih uobičajenih lijekova.
Prvo, provjerite upute o čuvanju na ambalaži. Izbjegavajte ostavljanje lijekova na vrućim mjestima, poput automobila ili prozorskih dasaka. Inzulin nije jedini lijek koji je osjetljiv na toplinu, inhalatori i EpiPenovi također mogu izgubiti učinkovitost.
Drugo, ostanite hidrirani kada je vruće, osim ako vam liječnik nije drugačije savjetovao. Dehidracija može pogoršati učinke mnogih lijekova. Na primjer, protuupalni lijekovi protiv bolova (poput ibuprofena) mogu tada lakše izazvati probleme s bubrezima, a lijekovi za bipolarni poremećaj (uključujući litij) mogu postati toksični ako ste dehidrirani.
Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana i boravite u rashlađenim prostorima kad god je to moguće. Pripazite na upozoravajuće znakove bolesti od vrućine, poput vrtoglavice, zbunjenosti, mučnine ili pretjeranog znojenja.
Na kraju, nemojte prestajati uzimati lijekove bez savjeta liječnika. Ako vam lijek otežava podnošenje vrućine, razgovarajte s liječnikom ili ljekarnikom.