Svijet

LIBIJSKI HOROR Val visine sedam metara brisao je cijela naselja, a more sada zbacuje tijela na obalu (FOTO)

Počelo je treskom u ponedjeljak u 3:00 ujutro dok su stanovnici Derne spavali. Prvo je probijena jedna brana, zatim i druga, golemi vodeni val sjurio se niz planine prema obalnom libijskom gradu, usmrtivši hilajde ljudi te odnijevši cijela naselja u more.

FOTO:  EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER

Najmanje 5000 ljudi u Libiji poginulo je u poplavama, objavili su Liječnici bez granica (Médecins sans frontières) u četvrtak, revidirajući raniju procjenu, prenosi Index.hr.

Grad Derna na istoku Libije, epicentar katastrofe, prije tragedije imao je oko 100.000 stanovnika. Vlasti kažu da se najmanje 10.000 i dalje vodi kao nestalo. CNN nije mogao neovisno provjeriti brojke.

Zgrade, kuće i infrastruktura izbrisani su kada je val visine sedam metara pogodio grad, objavio je Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC), dodavši da more sada izbacuje mrtva tijela na obalu.

Ekstremne padavine

Postavlja se pitanje zašto je oluja koja je također pogodila Grčku i druge zemlje izazvala toliko žrtava i razaranja u Libiji. Stručnjaci kažu da je osim same oluje libijsku katastrofu uvelike pogoršao smrtonosni splet više faktora, uključujući staru i derutnu infrastrukturu, neadekvatna upozorenja i utjecaje klimatske krize.

Ekstremne padavine koje su u nedjelju pogodile Libiju donio je olujni sustav nazvan Daniel. Nakon što je zahvatila Grčku, Tursku i Bugarsku, s teškim poplavama koje su ubile više od 20 ljudi, oluja se pretvorila u mediteransku ciklonu – relativno rijetku vrstu oluje s karakteristikama sličnima uraganima i tajfunima.

Ciklona je ojačala dok se kretala preko neuobičajeno toplih voda Sredozemlja prije nego što je u nedjelju olujnom kišom zasula Libiju. Donijela je više od 414 mm padavina u 24 sata u Al-Baydu, gradu zapadno od Derne, što je novi rekord.

Iako je prerano definitivno pripisati oluju klimatskoj krizi, znanstvenici su uvjereni da klimatske promjene povećavaju intenzitet ekstremnih vremenskih događaja poput oluja. Topliji okeani daju gorivo za rast oluja, a toplija atmosfera može zadržati više vlage, što znači više ekstremnih padavina.

FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER
FOTO: EPA-EFE/STRINGER

“Oluje postaju sve žešće zbog klimatskih promjena”, rekla je Hannah Cloke, profesorica hidrologije na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.

Derna je sklona poplavama, a njezini akumulacijski bazeni uzrokovali su najmanje pet smrtonosnih poplava od 1942. godine, od kojih je posljednja bila 2011. godine, prema istraživačkom radu koji je prošle godine objavilo libijsko Sveučilište Sebha.

Dvije brane koje su pukle u ponedjeljak izgrađene su prije otprilike pola stoljeća, između 1973. i 1977. godine, a izgradila ih je jedna jugoslavenska građevinska kompanija. Brana Derna visoka je 75 metara s kapacitetom skladištenja od 18 miliona kubičnih metara. Druga brana Mansour visoka je 45 metara s kapacitetom od 1,5 miliona kubičnih metara.

Stare brane

Te brane nisu održavane od 2002. godine, rekao je za Al Jazeeru zamjenik gradonačelnika Ahmed Madroud. Ali problemi s branama bili su dobro poznati. Dokument Sveučilišta Sebha upozorio je da brane u Derni imaju “visoki rizik od poplava” i da je potrebno periodično održavanje kako bi se izbjegle katastrofalne poplave.

“Trenutna situacija u rezervoaru Wadi Derna zahtijeva od dužnosnika da poduzmu hitne mjere za provođenje periodičnog održavanja postojećih brana”, preporučeno je u prošlogodišnjem dokumentu: “U slučaju velike poplave, rezultat će biti katastrofalan za stanovnike doline i grada”.

Također je utvrđeno da okolnom području nedostaje odgovarajuća vegetacija koja bi mogla spriječiti eroziju tla. Stanovnici tog područja trebali bi biti svjesni opasnosti od poplava, stoji u dokumentu.

Prihvati notifikacije