Svijet

Jugoslovenska kompanija gradila brane u čijem pucanju su stradale hiljade osoba

Iz Libije su danas stigle zastrašujuće slike potpuno razorenog istočnog grada Derna.

FOTO: EPA-EFE
FOTO: EPA-EFE

Nakon što je snažna oluja izazvala pucanje dvije brane, veliki dio ovog lučkog grada je nestao, hiljade života odnijela je voda, a najmanje 10.000 ljudi se vodi kao nestalo. U bujici su za tren stradale cijele porodice, komšiluci, kvartovi… Brane je gradila sedamdesetih godina jugoslovenska kompanija. Zašto su popustile i šta se desilo?

Derna je grad od blizu 100.000 ljudi, sa okolinom, i nalazi se 300 kilometara istočno od Bengazija. Istočna administracija ove podijeljene zemlje, koja kontroliše taj grad, saopštila da je do sada pronađeno više od 5.300 tijela. Kako je prenio BBC, ministar iz istočne administracije je naveo: „More neprestano izbacuje na desetine tijela“.

Ruševine, mulj, smrskani automobili na sve strane… Sve je počelo kada su se dvije brane srušile u dolini Derne za vrijeme jake oluje, zbog čega su ogromne količine vode pojurile ka moru i opustošile ovaj obalni grad. Stručnjaci procijenjuju da je 30 miliona kubnih metara vode ispušteno kada su brane pukle.

Eos: Brane nasute glinenim jezgrom

Na web stranici News Libya postoji članak na arapskom koji objašnjava historiju brana. Napominje da je Derna bila izložena nizu poplava, a da su najveće bile 1941., 1959. i 1968. Poplava iz 1959. godine je, po svemu sudeći, bila naročito katastrofalna. Zato su, kažu, izgrađene brane sedamdesetih.

Nagrađivani naučni magazin Eos, koji izdaje Američka geofizička unija (AGU), navodi da su studije 1960-ih godina pokazale da je neophodno da brane budu izgrađene da bi zaštitile grad. Brane je sedamdesetih godina izgradila jugoslovenska kompanija, navodi i Eos. Jedna brana je imala kapacitet skladištenja od 1,5 miliona kubnih metara vode, dok je druga, prema pisanju ovog medija, imala kapacitet do 22 miliona kubnih metara. Brane su imale jezgro od zbijene gline sa kamenim „oklopom“, navodi se na ovom sajtu.

Inače, na stranici srbijanske kompanije Hidrotehnika-Hidroenergetika stoji da su u oblasti Derme u periodu 1973. do 1977. gradili dvije brane i veliki broj objekata (tunel, pumpna stanica, rezervoar) namijenjenih za navodnjavanje površina i snabdijevanje vodom samog grada i okolnih naselja.

Pročitajte još

Specijalizovani, naučni magazin Eos napominje i da je Derna pretrpjela velike poplave i 1986., a da su brane uspjele da upravljaju vodom i da tada nije bilo ozbiljne štete u gradu.

Zamjenik gradonačelnika Derne Ahmed Madrud priznao je u srijedu da brane nisu održavane od 2002. godine. Gnjev javnosti je porastao zbog glasina koje su se pojavile na društvenim mrežama – da su sredstva, prethodno izdvojena u tu svrhu, preraspoređena.

Stručnjak iz ove oblasti Mohamed Ahmed ocijenio je za Al-Vasat, vodeći libijski medijski sajt, da su brane loše održavane.

„Bezbjednosni haos i inertnost libijskih vlasti u sprovođenju pažljivog praćenja bezbjednosnih mjera doveli su do katastrofe“, uvjeren je.

Ali eksperti sa kojima je BBC razgovarao kažu da je prerano reći da li su ekstremne padavine jednostavno bile preobilne za brane ili je stanje njihove strukture odigralo ključnu ulogu.

Na osnovu njihovih zapažanja, brane su vjerovatno napravljene od struktura nasipanih kamenjem – nabačene i zbijene zemlje ili stijena – koje nisu tako čvrste kao što je beton. „Ove brane su podložne prelivanju (kada voda premaši kapacitet brane) i dok betonske brane mogu da prežive prelivanje, brane od kamena obično ne mogu“, ukazuje Dragan Savić, profesor hidroinformatike na britanskom Univerzitetu Ekseter.

Stručnjaci su uglavnom saglasni da je prvo pukla gornja brana.

Šta je još doprinijelo katastrofi?

Svemu što se desilo su doprinijele i godine sukoba koje su dovele do zanemarivanja održavanja infrastrukture.

Prema nekim teorijama stručnjaka, na razmjere nesreće uticala je i kaskadna nizbrdica kojom se voda od prve brane sjurila nizvodno.

Lokacija donje brane, prema pisanju Eosa, nalazi se samo na kilometar od grada. Ona nije mogla, kako navode stručnjaci magazina, da zaustavi bujicu koja je jurila od prve brane. A kratka udaljenost od grada dovela je do toga da poplava gotovo da nije imala mogućnost da se raširi i disperzuje, pa je grad Derna, nažalost, bio pod naletom bujice pune snage.

Naučnici navode da su i padavine koje su došle sa olujom Daniel bile ekstremne. Naime, kako su izvijestili hidrometeorološki centri, prijavljeno je do 200 mm po metru kvadratnom. Zemlja, koja je inače isušena i „zapečena“ nije mogla ni brzo da apsorbuje vodu.

„Neophodna i istraga političara“

Anas El-Gomati, osnivač istraživačkog centra Sadek sa sjedištem u Libiji, rekao je da će biti neophodna i „politička istraga“. „Sjeverna Afrika nije imuna na klimatske promene, ali ovdje se također radi o korupciji i nesposobnosti. U Maroku ste možda imali sekunde ili minute kada su se tektonske ploče pomjerile, ali ovdje u Libiji bilo je mnogo upozorenja o ovom uraganu… Ali nije bilo evakuacije Derne i sada je četvrtina gradskog stanovništva pod vodom“, izjavio je on, prenosi Guardian.

Izvještaj iz 2022. u jednom akademskom časopisu upozorio je: ako se ponovi poplava kakva je bila 1959. godine, ona bi „vjerovatno izazvala urušavanje jedne od dvije brane“, dovodeći u opasnost stanovnike doline i grada Derna zbog visok rizik od poplava.

„Voda kao atomska bomba“

Jedan stanovnik, Hudhaifah al-Hasadi, rekao je za Al-Hurra: „Dubine nekih dolina u kojima se skuplja voda dostižu oko 400 metara. Dakle, kada se brana srušila, puštena voda je bila kao atomska bomba, a osam mostova i mnogobrojne stambene zgrade su se potpuno urušile.“

Portparol libijske uprave za vanredne situacije Osama Ali rekao je da je sva voda krenula u oblast u blizini Derne, što je „planinsko priobalno područje…“

„Kuće u dolinama koje su bile na liniji poplave odnijele su jake mutne vode koja je nosila vozila i krhotine… Vremenski uslovi nisu dobro proučeni – nivoi morske vode, padavine i brzina vetra… A nije bilo evakuacije porodica koje bi mogle da se nađu na putu oluje i u dolinama“, naveo je.

Inače, u medijima je bilo različitih izvještaja o tome da li su izdati zahtjevi za evakuaciju grada tokom vikenda, i ako jesu, zašto je plan odbijen.

Portparol službe za vanredne situacije je izjavio za CNN da priznaju da je bilo propusta, „iako se prvi put suočavaju sa katastrofom takvih razmjera“.

Jedan od zvaničnika napominje da su poplave pogodile još nekoliko gradova, uključujući Al-Baidu, Al-Marj, Tobruk, Takenis, Al-Baiada i Batah, kao i istočnu obalu – sve do Bengazija. Najmanje 37 stambenih zgrada odnijeto je u more, naveli su zvaničnici.

Naftom bogatu Libiju razdiru politički sukobi, korupcija i miješanje „spolja“ od pobune 2011. godine kada je zbačen Moamer el Gadafi, a zatim i ubijen. Pokušaji koji su trajali deceniju unazad da se formira jedinstvena funkcionalna vlada su propali, a umjesto toga dvije rivalske vlade, koje imaju sopstvene milicije, imaju dva sjedišta – jedno u Tripoliju na zapadu, drugo u Tobruku na istoku.

To će zasigurno dodatno da oteža prikupljanje sredstava za obnovu brana. Derna je sada opustošena, tužna i uz sve – nezaštićena od eventualnih narednih poplava, piše N1.

Prihvati notifikacije