Region

Kurti: Kosovo je za punu provedbu sporazuma bez uvjetovanja i odgađanja

Kosovski premijer Albin Kurti kazao je u utorak da je kosovska strana tokom jučerašnjeg sastanka glavnih pregovarača te zemlje i Srbije u Bruxellesu jasno dala do znanja da je za punu provedbu sporazuma bez uvjetovanja i odgađanja te dodao kako je Srbija zainteresirana samo članak koji govori o Zajednici srpskih općina (ZSO).

FOTO: 
FILIP SINGER / EPA
FOTO: FILIP SINGER / EPA

“Očito je da je članak 7. dio sporazuma, ali članak 7. nije sporazum i Besnik Bislimi (glavni pregovarač Kosova) je to jasno rekao sinoć u Bruxellesu. Također smo naglasili da želimo provedbeni plan koji je detaljan, konkretan, uravnotežen i sveobuhvatan”, rekao je Kurti.

Kurti je to izjavio danas medijima u Prištini, a nakon što u ponedjeljak nova runda dijaloga Beograda i Prištine na tehničkoj razini nije pridonijela približavanju dviju strana u pogledu formiranja Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu, a koju srpska strana vidi kao prijelomnu za dalji nastavak dijaloga.

On je također istaknuo da je na sastanku održanom 2. maja u Bruxellesu dostavio dokument o srbijanskim kršenjima Sporazuma o putu ka normalizaciji odnosa te dvije zemlje, ali da do danas nije dobio nikakav stav od europskih posrednika u dijalogu.

“Na sastanku na visokoj razini 2. maja predao sam dokument sa svim srbijanskim kršenjima sporazuma od 27. februara u Bruxellesu, ali i Ohridskog sporazuma, no do danas nismo dobili stav posrednika. Zainteresirani smo za punu i trenutnu provedbu sporazuma, odnosno bez uvjetovanja i odgađanja”, kazao je Kurti, prenose Reporteri.

U Bruxellesu je jučer održan sastanak glavnih pregovarača Kosova i Srbije Besnika Bislimija i Petra Pekovića nakon kojeg je posebni predstavnik Europske unije za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak objavio na Twitteru kako će rasprava biti nastavljena ne navodeći novi datum sastanka.

“Razgovarali smo o daljem putu provedbe Sporazuma od 27. februara i željeli smo razjasniti otvorena pitanja. Rasprave će se nastaviti”, napisao je na Twitteru Lajčak koji je u ponedjeljak u Bruxellesu bio domaćin sastanka glavnih pregovarača Kosova i Srbije.

Pregovarači dviju strana su, svako na svoj način, protumačili trilateralni sastanak – Beograd optužujući Prištinu da je nespremna prihvatiti preuzete obveze, a Priština tvrdnjom da se “razgovaralo samo o pravcu u kojem ide dijalog i o svemu što se odnosi na primjenu sporazuma”.

„Ne znam kako možemo dalje razgovarati i ići u pravcu normalizacije odnosa ako Priština ne želi ni o čemu razgovarati, izjavio je beogradskim medijima u Bruxellesu Petković, te dodao da je tokom jučerašnje runde dijaloga ponašanje pregovarača s Kosova Besnika Bislimija bilo “skandalozno”.

Bislimi, pak, tvrdi da se u dogovoru postignutom u Ohridu “jasno kaže kako nijedan članak sporazuma ne uvjetuje drugi članak”, te da će se sve odredbe primijeniti neovisno.

“Također se kaže da nijedna strana neće blokirati primjenu jedne ili druge tačke sporazuma”, istaknuo je Bislimi te dodao da što više znaju kakva su stajališta Srbije, lakše će moći raditi na primjeni sporazuma.

“Kompromis se mora dogoditi, ali očigledno je da je to zabranjena riječ u Prištini”, prokomentirao je Petković, ocijenivši da je situacija teška i brine ga kako će dalje dijalog biti nastavljen. On je naglasio da Srbija ima svoje “crvene linije” i da će ih se i dalje pridržavati.

Hina podsjeća kako su te crvene linije da Beograd neće priznati neovisnost Kosova, niti se suglasiti s kosovskim članstvom u međunarodnim organizacijama, napose u UN-u.

Nakon što su dvije strane na sastanku sa šefom eurodiplomacije Josepom Borrellom 27. februara u Bruxellesu prihvatile europski plan za Kosovo, koji podupiru i SAD, te novog trilateralnog susreta 18. marta u Ohridu na kojem je usaglašen i aneks koji predstavlja plan provedbe osnovnog sporazuma, ni sporazum ni aneks nisu potpisani, a obje strane ga različito tumače.

Priština priznanje neovisnosti vidi kao središnji dio budućeg pravno obvezujućeg sporazuma, dok asocijaciju srpskih općina ne želi formirati s izvršnim ovlastima kako bi izbjegla nestabilnosti, uspoređujući ZSO po mjerilima Beograda sa statusom entiteta Republika Srpska u BiH, piše Fena.