Ove godine iz Bosne i Hercegovine na skupu su učestvovale predstavnice Instituta za jezik Univerziteta u Sarajevu viša stručna saradnica Elmira Resić, naučna saradnica Zenaida Karavdić i naučna saradnica Erma Ramić-Kunić s autorskom poster-prezentacijom “A Study of the Genitive of Negation in Bosnian Church Slavonic Texts” (“Proučavanje genitiva negacije u bosanskim crkvenoslavenskim tekstovima”).
Poster-prezentacija, kako je za Fenu kazala Zenaida Karavdić, bila je zapažena zbog toga što se bavi uvijek aktuelnom problematikom padeža, naročito genitiva negacije, koji je u jednom momentu bio zajednički za sve slavenske jezike, od kojih su ga većina kasnije izgubili, ali je u bosanskom ostao očuvan i živ, pa se njegovo porijeklo i razvoj mogu pratiti od najstarijih pisanih spomenika. Za izgled postera zaslužan je Alen Ajanović, koji ga je dizajnirao.
Na prezenzaciji su Resić, Karavdić i Ramić-Kunić pokazale da neki od principa koji i danas vrijede za pojavu slavenskog genitiva u bosanskom jeziku vode porijeklo još iz bosanskih crkvenoslavenskih tekstova, kao što su češća pojava genitiva uz imperfektivne glagole i kad su u pitanju apstraktne imenice. Konferencija je trajala tri dana i za to vrijeme predstavnice Bosne i Hercegovine informirale su se i o najnovijim proučavanjima u slavistici te stvorile nove kontakte za buduću saradnju. S obzirom na nedovoljnu istraženost bosanskog jezika uopće, a posebno zbog očuvanosti genitiva negacije kod nas, uzevši pritom u obzir generativistički pristup, kao i važnost samog korpusa – bosanskih crkvenoslavenskih tekstova, koji su među najarhaičnijim tekstovima crkvenoslavenske pismenosti uopće – tema je otvorila značajan pogled na bosanski jezik svjetskoj naučnoj zajednici – kazala je Karavdić.
Posebno je podvukla važnost informiranja predstavnica Instituta za Jezik UNSA o najnovijim proučavanjima u slavistici. Naročito zanimljivi su bili referati iz dijahronijske morfosintakse, mlađe lingvističke discipline s kojom u bosnistici tek hvatamo korak, korpusne lingvistike, na kojoj se u Institutu također intenzivno radi, kao i generativističkim proučavanjima slavenskih jezika, koja su i inače relativno oskudna, pogotovo za bosanski jezik – navela je naučna saradnica Instituta za jezik UNSA Zenaida Karavdić u izjavi za Fenu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.