Uskoro u Ženevi izložba 'Zidovi' autora Nidala Šaljića

To je njegova prva samostalna izložba, rezultat višegodišnjeg istraživanja nekadašnjih logora i mjesta stradanja civila širom Bosne i Hercegovine.

Fotografijama autor gradi arhiv sjećanja i podsjeća na važnost očuvanja istine o mjestima koja ne smiju ostati prepuštena tišini.

Šaljić je posvetio četiri godine u istraživanju i dokumentiranju takvih lokacija. Fotografijama se povezuje s publikom donoseći trag vremena vizuelnim prikazom napuštenih zgrada i ruševina koje su nekada bile poprišta zločina, a danas su ostavljene da se nose s teretom prošlosti.

“‘Zidovi‘ nije samo obična izložba. Ovo je trajni arhiv koji prkosi zaboravu tamne historije stradanja civila. Ona je poziv na akciju, očuvanje istine i kolektivnog sjećanja”, navodi autor. Dodaje da je naša zajednička obaveza prema prošlosti, sadašnjosti i budućnosti – očuvanje tragova historije i sjećanja na žrtve rata, jer, kako kaže, samo ispravno izučavanje historije može dovesti društvo do zajedničkog progresa.

Prijedor, Banja Luka, Brčko, Bijeljina, Rogatica, Velika Kladuša, Branjevo, Kravica, Srebrenica, Vlasenica, Višegrad, Foča, Stolac i Čapljina samo su neka od mjesta u Bosni i Hercegovini u kojima su nastale fotografije iz izložbe “Zidovi”.

Šaljić za Detektor podsjeća da neke od ovih lokacija danas više ne postoje, njihovi zidovi su uklonjeni, prostori izmijenjeni a tragovi prošlosti izbrisani. Ipak, brisanje mjesta ne znači i brisanje istine, ističe on.

– Ponosan sam na činjenicu da ljudi žele znati i da žele razumjeti – kazao je Šaljić.

Prva izložba je predstavljena tokom obilježavanja Dana bijelih traka u Ženevi 31. maja, uz podršku Općine Meyrin.

– Samo mjesec dana kasnije, ljudi koji su prisustvovali izložbi i prepoznali značaj ovog projekta organizuju još veću izložbu koja će narednih sedmica mnogima otvoriti oči o brojnim mjestima zatočenja i stradanja u Bosni i Hercegovini – rekao je također autor.

On smatra da sjećanje, istina i edukacija mogu preći granice i doprijeti do ljudi koji žele da čuju i razumiju.

Izložba će biti dostupna posjetiocima u ženevskoj Međunarodnoj kući udruženja tokom cijelog trajanja osim nedjeljom. Organizatorica je Ajla Kuduzović sa Udruženjem “Bosančica” i “Solidarnost Bosna”.

Kuduzović kaže da je ponosna na zainteresiranost ljudi za izložbu u Švicarskoj.

– Simbolično prisustvo općinskih vlasti predstavlja snažan signal i svjedoči o rastućem interesu za ove teme u švicarskom javnom prostoru. Vidjeti lokalne institucije kako prepoznaju važnost ovih pitanja i pružaju prostor za ovakve inicijative, od posebnog je značaja ne samo za našu organizaciju nego i za širi razvoj dijaloga o kulturi sjećanja u Švicarskoj – rekla je ona.

Bosna i Hercegovina je u ratnom periodu od 1992. do 1995. godine postala poprište užasnih zločina koji su ostavili neizbrisiv trag u njenoj historiji.

Više od 650 logora bilo je uspostavljeno širom zemlje, u njima su ljudi držani u nehumanim uvjetima i mučeni na razne načine. Suočavajući se sa strahotama svakodnevnog života, kroz ove logore prošlo je više od 230.000 zatočenika a više od 30.000 je ubijeno na najokrutnije načine, podaci su do kojih je autor došao tokom istraživanja.

Nidal Šaljić je fotograf i videograf iz Sarajeva čiji rad se temelji na dokumentovanju prostora, ljudi i tragova kolektivnog sjećanja. Njegov vizuelni izraz oblikovan je dubokom povezanošću s Bosnom i Hercegovinom, njenom historijom i društvenim temama koje zahtijevaju odgovoran, pažljiv i istinit pristup.

Iako je obrazovanje započeo u oblasti elektrotehnike, a potom nastavio u grafičkom dizajnu i multimediji, njegov profesionalni put vrlo rano je usmjeren prema dokumentarnoj fotografiji.

Nidal Šaljić je prvo značajno iskustvo u oblasti fotografije stekao saradnjom s Balkanskom istraživačkom mrežom Bosne i Hercegovine u projektu “Prizori zločina”, kada je fotografisao lokacije obuhvaćene optužnicom protiv Ratka Mladića. Taj rad dodatno je oblikovao njegovo razumijevanje fotografije kao sredstva svjedočenja, pamćenja i očuvanja istine.

Profesionalno iskustvo gradio je i kao fotoreporter Dnevnog avaza gdje je stekao dublji uvid u svakodnevni rad medija, brzinu novinarskog okruženja i odgovornost vizuelnog dokumentovanja stvarnosti. Nakon odlaska iz redakcije, nastavio je samostalni profesionalni put i osnovao firmu za foto i video produkciju, u kojoj danas realizuje projekte u Bosni i Hercegovini ali i za klijente izvan njenih granica.

Ajla Kuduzović je izrazila nadu da će izložbu ponovo predstaviti i u Lausannei u dužem formatu te nastaviti njeno gostovanje u drugim kulturnim i akademskim prostorima.

– Uvjereni smo da je Nidalov put tek na početku. Njegov rad ne nudi jednostavne odgovore, ali otvara važna pitanja o sjećanju, nasljeđu i odgovornosti. Upravo zato smatramo da zaslužuje biti viđen, podržan i uključen u šire razgovore koji se danas vode o kulturi sjećanja, kako u Bosni i Hercegovini tako i unutar dijaspore – zaključila je Kuduzović.