Veliki broj prisutnih učesnika i gostiju potvrdio je značajan interes javnosti za pitanja historijske istine, naučnog istraživanja i društvene odgovornosti u tumačenju prošlosti Bosne i Hercegovine.
Poseban segment događaja bio je posvećen predstavljanju edicije „Historija Bosne i Hercegovine“ u šest tomova, kao jednog od najznačajnijih savremenih naučnih izdavačkih projekata u oblasti historijskih nauka u Bosni i Hercegovini.
U panel diskusiji su učestvovali dr. Sedad Bešlija, naučni savjetnik i direktor Instituta za historiju UNSA, glavni i odgovorni urednik i autor na projektu, prof. dr. Adnan Busuladžić, dekan Filozofskog fakulteta UNSA i urednik na projektu, doc. dr. Edin Bujak, docent na Filozofskom fakultetu UNSA i autor na projektu, dr. Dženita Sarač-Rujanac, viša naučna saradnica Instituta za historiju UNSA, urednica i autorica na projektu, te dr. Muamer Džananović, viši naučni saradnik i direktor Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava UNSA, autor na projektu.
Da historiju treba prepustiti nauci, izvorima i argumentima, a ne proizvoljnim interpretacijama i dnevnopolitičkim interesima, ukazao je dr. Sedad Bešlija.
Podsjetio je na mitološke konstrukcije o Bosni kao geografiji ili zavičaju u sklopu srpske ili hrvatske države naglašavajući da nauka potvrđuje njen višestoljetni politički, teritorijalni i društveni kontinuitet. Istakao je da je Bosna kao država stara više od 1170 godina, da se nikada nije teritorijalno cijepala, pomjerala ili selila iz svog geohistorijskog jezgra što je slučaj sa susjednim državama, te da se nije sastavljala iz nekih oblasti ili regija kroz povijest, već da je uvijek bila jedinstvena, unitarna, a ne savezna država.
Dr. Muamer Džananović istakao je da se Bosna i Hercegovina danas istovremeno bori za svoju budućnost, ali i za očuvanje elementarnih istina o vlastitoj prošlosti. Naglasio je da je prošlost u bosanskohercegovačkom društvu još uvijek često predmet političkih osporavanja, relativizacija i pokušaja da se naučno dokazene i pravno utvrđene činjenice predstave kao sporne.
Dodao je da je Bosna i Hercegovina tokom svoje duge historije preživjela različite političke sisteme, krize, ideologije i pokušaje osporavanja, te naglasio važnost jačanja institucija koje čuvaju i razvijaju znanje, poput univerziteta, instituta, arhiva, biblioteka i muzeja.
Govoreći o izazovima s kojima se historijska nauka danas suočava, prof. dr. Adnan Busuladžić upozorio je na pojave u kojima se o složenim historijskim pitanjima u javnom prostoru često izjašnjavaju osobe bez odgovarajućih stručnih kompetencija, čime se potiskuje glas nauke i struke. Prema njegovim riječima, odgovornost historičara jeste da javnosti ponude provjerene i vjerodostojne interpretacije prošlosti zasnovane na naučnim činjenicama, dok su razvoj historijske pismenosti i dostupnost kvalitetnih naučnih sadržaja najbolji odgovor na manipulacije historijom i ideološke zloupotrebe prošlosti.
Dr. Dženita Sarač-Rujanac kao jednu od čestih zabluda navela je poistovjećivanje Bosne i Hercegovine s nekadašnjom Jugoslavijom kroz tezu o „Jugoslaviji u malom“, naglašavajući da historijski razvoj Bosne i Hercegovine daleko nadilazi jugoslavensko iskustvo. Podsjetila je da historija potvrđuje kako su politička stabilnost, međusobno povjerenje i saradnja ključni preduslovi društvenog i privrednog razvoja. Naglasila je da su rad, razumijevanje, empatija i međusobno poštovanje vrijednosti na kojima treba graditi budućnost Bosne i Hercegovine.
Na izazove s kojima se danas suočava historijska nauka i obrazovni sistem ukazao je doc. dr. Edin Bujak, posebno naglašavajući opći pad interesa za čitanje, učenje i kritičko promišljanje. Dodao je da takvi trendovi dodatno otežavaju rad historičara, arheologa i drugih naučnih istraživača te umanjuju mogućnost kvalitetnog razumijevanja prošlosti i kulturnog naslijeđa. Prema njegovim riječima, razvoj kulture čitanja i jačanje kritičkog mišljenja predstavljaju neophodne pretpostavke za odgovoran odnos prema historiji i identitetu društva.
Zaključeno je da edicija „Historija Bosne i Hercegovine“ predstavlja jedan od najznačajnijih naučnih projekata iz oblasti historiografije u Bosni i Hercegovini te vrijedan doprinos razumijevanju historijskog razvoja zemlje, njenog državnog kontinuiteta i bogatog kulturnog naslijeđa.
Događaj je realizovan u okviru kampanje „Historija BiH: jedna zemlja, jedna knjiga za sve nas“, čiji je cilj poticanje dijaloga o historijskom naslijeđu i jačanje svijesti o značaju naučno utemeljenog razumijevanja prošlosti.
Institut za historiju Univerziteta u Sarajevu zahvaljuje svim učesnicima, partnerima, predstavnicima medija i posjetiocima koji su svojim prisustvom podržali ovaj značajan događaj i dali doprinos afirmaciji naučne misli i kulture sjećanja u Bosni i Hercegovini.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.