Nagrade su dodijeljene Draganu Mučibabiću za najbolju pjesmu festivala, Rahmani Kolenda kao najboljem mladom autoru, te Tiziani Colusso iz Rima kao najboljem inostranom autoru.
Prigodne zahvalnice uručene su i drugim pojedincima i kolektivima koji su podržali rad festivala. Jedno od njih dodjeljeno je i Jasmini Ćebo, urednici Web portala „Bosnainfo“.
Prigodne zahvalnice uručene su i drugim učesnicima festivala čija su djela zastupljena u Zborniku „Sarajevo ljubavi moja“, ali i pojedincima, institucijama i kolektivima koji su svojim radom doprinijeli afirmaciji kulture i umjetnosti.
Prisutna publika imala je priliku uživati u nadahnutim interpretacijama poezije autora zastupljenih u ovom vrijednom zborniku, među kojima su bili: Dragan Mučibabić, Indira Kljajić, Ahmed Magoda, Saida Šapur, Amajasa Dupanović, Nađa Bukvić, Medina Dizdarević, Nihad Mešić, Fatima Jamaković Čorambegović, Aleksandra i Milorad Kostić, Enisa Bukvić, Gianmario Marica, Emina Džaferović i drugi.
Prije same dodjele priznanja upriličena je i promocija knjiga istaknutih autora: Milorada Kostića, Hamze Hamzabegovića, Saide Škapur, Igbale Šaćirović i Enise Bukvić.
Bio je to istinski kulturni trenutak u kojem je publika s pažnjom pratila stvaralaštvo autora koji svojim radom kontinuirano obogaćuju bosanskohercegovačku književnu scenu.
Milorad Kostić, autor i istraživač historije Bosne i Hercegovine, predstavio je svoju zbirku pripovjedaka „Vezirov šapat“, u kojoj kroz tri snažne priče oživljava slojevitu i često bolnu prošlost naše zemlje. Njegov rad podsjeća na važnost razumijevanja historije kao temelja identiteta.
Hamza Hamzabegović, poznat po svom istraživačkom i analitičkom pristupu historiji Balkana, predstavio je roman „Kagan Bajan – Vojskovođa koji je prepolovio Europu“, djelo koje otvara nova pitanja o ulozi Avarskog Kaganata u evropskoj historiji i preispituje ustaljene narative o prošlosti. U svom radu, Hamzabegović često preispituje tradicionalne historijske narative, posebno se fokusirajući na: Pitanje seobe Slavena i njihove prisutnosti na evropskom tlu, političku i društvenu strukturu srednjovjekovne Bosne, ulogu velikih vojskovođa i migracija u oblikovanju moderne Evrope.
Saida Škapur je bosanskohercegovačka književnica i pjesnikinja iz Sarajeva, čiji rad karakteriziraju duboka emocionalnost i duhovnost. “Bunar ljubavi”, prva je njena zbirka poezije kojom je debitirala na književnoj sceni, fokusirana na teme ljubavi i unutarnjeg mira.Njen predstavljeni roman “Rođena za nešto više” privukao je značajnu pažnju javnosti i kritike. Urednik knjige, prof. dr. Milorad Kostić, usporedio je njezin stil s velikanima poput Paula Coelha i Alberta Camusa zbog dubokih životnih poruka koje djelo nosi. U ovom romanu autorica daje snagu zlostavljenim ženama da napuste zlostavljače i krenu u novi život u kojem ih čeka priznanje i ljubav jer smo svi rođeni za nešto više.
Igbala Šaćirović predstavila je zbirku „Sarajevski san“, prožetu ličnim iskustvom, borbom i nadom. Njena poezija se opisuje kao lična snaga pretvorena u umjetnički izraz. Često istražuje teme nade, boli i životne borbe. “Crni misk i suze” i „Tamo gdje rastu moje trešnje“ su njene knjige koje će uskoro ugledati svjetlo javnosti. Radi se o djelu u kojem pjesme “mirišu na život”.
Enisa Bukvić, autorica koja živi i radi u Rimu, predstavila je knjigu „Putevima života“, kroz koju povezuje iskustva žena, migracija i identiteta, gradeći mostove između kultura. Radi se o autobiografskim crticama kojima saopćava mudrosti spoznate životnim iskustvom. Piše o vlastitim iskustvima i sudbinama žena u BiH i Italiji.
Program su uspješno moderirali novinar Almir Bičakčić i književnica Saida Škapur, dok su muzički segment večeri dodatno obogatili vokalni solisti Anida Đulović, Vesna Hadžić i Gianmario Marica koji je pjevao na italijanskom, te muzički trio: Amila Mašović, Adi Sinanović i Senad Kačar, stvarajući jedinstvenu sinergiju poezije i muzike.
Ovaj festival nije samo književni događaj – on je snažna poruka i poziv na buđenje kulturne svijesti. Udruženje bosanskih umjetnika svojim djelovanjem pokazuje koliko je važno sistemski i predano raditi na očuvanju i promociji pisane riječi u vremenu kada se istinske vrijednosti često potiskuju na marginu.
Kroz organizaciju ovakvih manifestacija, UBU ne samo da pruža prostor afirmiranim i mladim autorima, nego i aktivno radi na stvaranju kulturnog kontinuiteta, povezujući generacije i različite umjetničke izraze. Posebno je značajno to što festival ima međunarodni karakter, čime Sarajevo ponovo potvrđuje svoju ulogu otvorenog, multikulturnog i umjetnički živog grada.
UBU svojim radom podsjeća da poezija nije samo umjetnost – ona je glas društva, savjest vremena i most među ljudima. U vremenu brzih informacija i površnih sadržaja, ovakvi događaji vraćaju dostojanstvo riječi, promišljanju i emociji.
Promovišući poeziju, UBU ujedno promoviše i Sarajevo kao grad susreta, inspiracije i kulturnog bogatstva, ali i Bosnu i Hercegovinu kao prostor duboke historije, raznolikosti i stvaralačke snage. Upravo kroz umjetnost, slika jedne zemlje može doprijeti dalje i snažnije nego kroz bilo koji drugi oblik komunikacije.
Ovakvi festivali imaju i širi društveni značaj – oni okupljaju ljude, podstiču dijalog, razvijaju kritičko mišljenje i vraćaju vjeru u vrijednosti koje nadilaze svakodnevicu. U vremenu izazova, umjetnost postaje prostor susreta, razumijevanja i nade.
Zato se može reći da „Sarajevo ljubavi moja“ nije samo festival – to je pokret, ideja i dokaz da riječ, kada je iskrena i snažna, još uvijek ima moć da mijenja svijet.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.