Kultura

"No lomite munar i džamiju" premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića 

Film donosi niz manje poznatih ili gotovo zaboravljenih historiografskih činjenica, koje su prvi put objedinjene i predstavljene javnosti na ovako temeljit način.

FOTO: ESET MURAČEVIĆ
FOTO: ESET MURAČEVIĆ

U okviru obilježavanja Dana džamija, 5. maja ove godine, u kino sali sarajevske Općine Novi Grad, bit će upriličena premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića „No lomite munar i džamiju“, nastalog u okviru Produkcije „Pravda“ i pod generalnim pokroviteljstvom Islamske zajednice Bošnjaka Sjeverne Amerike i Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Premijera počinje u 18 sati.

    Riječ je o prvom sveobuhvatnom dokumentarnom ostvarenju koje se bavi sistematskim i organizovanim rušenjem džamija i drugih vjerskih objekata Islamske zajednice tokom agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992.–1995. godine.

Film donosi niz manje poznatih ili gotovo zaboravljenih historiografskih činjenica, koje su prvi put objedinjene i predstavljene javnosti na ovako temeljit način. Njihova vrijednost nije samo u novini informacija, već i u načinu na koji su kontekstualizirane – podstičući gledaoce na dublje promišljanje, istraživanje i suočavanje s prošlošću.

    -Rušenje džamija nije bilo slučajno, već dio plana za brisanje tragova identiteta jednog naroda, a zločini su nastavljeni i nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ističe Avdo Huseinović. Tokom agresije i udruženog zločinačkog poduhvata Srbije, Crne Gore i Hrvatske, zajedno s njihovim paradržavnim tvorevinama, srušeno je 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Snage tzv. vojske RS, uz podršku jedinica iz Srbije i Crne Gore, uništile su 534 džamije, dok su snage HVO-a i Hrvatske vojske odgovorne za rušenje još 80.

    Film ostavlja snažan dokumentarni trag koji će budućim generacijama svjedočiti o karakteru agresije, ali i o odnosu prema kulturno-vjerskom naslijeđu. Posebno se naglašava činjenica da Bošnjaci, uprkos stradanjima, nisu rušili sakralne objekte drugih naroda, već su ih često i čuvali, što dodatno osvjetljava moralnu dimenziju rata u Bosni i Hercegovini.

     Poseban značaj ovog filma ogleda se i u dugogodišnjem, predanom i istraživačkom radu Avde Huseinovića, koji se profilirao kao jedan od najagilnijih dokumentarista savremene bosanskohercegovačke historije. Njegov rad karakteriše uporno prikupljanje arhivske građe, svjedočenja preživjelih, izjava aktera i brojnih relevantnih dokumenata iz domaćih i međunarodnih izvora. Huseinović godinama sistematski istražuje događaje iz perioda agresije, često dolazeći do podataka koji su bili zanemareni, potisnuti ili nedovoljno istraženi.

    Njegov pristup nije samo faktografski, već i analitički – on nastoji povezati događaje, ukazati na širi kontekst i razotkriti obrasce djelovanja koji su oblikovali ratnu stvarnost u Bosni i Hercegovini. Upravo ta kombinacija temeljitog istraživanja i filmskog izraza čini njegova djela izuzetno vrijednim historijskim dokumentima.

    Huseinovićev rad posebno dobija na značaju u kontekstu bošnjačke historije, koja je često bila fragmentarno predstavljana ili interpretirana kroz tuđe narative. Njegovi dokumentarni filmovi nastoje popuniti te praznine, nudeći prostor za argumentovanu raspravu i kritičko preispitivanje ustaljenih interpretacija. On ne pretenduje da daje konačne odgovore, već otvara vrata dijalogu i suočavanju s istinom.

    „No lomite munar i džamiju“ stoga nije samo film – to je rezultat višegodišnjeg istraživačkog procesa i svjedočanstvo o istrajnosti jednog autora da dokumentuje istinu o vremenu koje je ostavilo duboke ožiljke u bosanskohercegovačkom društvu.