Predsjednik “Kruga 99” Adil Kulenović je kazao da je cilj današnje rasprave da potaknu sociolingvistiku, ali i politologiju, pravne nauke i sociologiju, jezičke eksperte različitih disciplina, uključujući i prevodioce, medije, akademsku zajednicu i političare, da u ovim teškim vremenima tranzicijskog lutanja i traženja izlaza za dalji nesmetan i slobodan razvitak države i društva, koriste jezik primjeren modernom demokratskom svijetu liberalne demokracije, odupirući se tako novim mitovima i zavodljivim zabludama koje nameću separatizmi, hegemonijski interesi i teritorijalne aspiracije prema BiH.
– Naprosto, ono što nije u pojmu, u kategorijalnom aparatu politike i svakodnevnog govora, nije ni u stvarnosti. I obrnuto, još više. Jer svaki govor jeste i nagovor. U jeziku je istina. Jezik ne da slagati. Ali ako znanje o tendencijalnom u kategorijalnom aparatu, o laži u jeziku, dođe u predvečerje poput Minervine sove, kada je proces u stvarnosti završen, tada je već kasno za ispravke i za kajanje – naveo je Kulenović.
Profesor Mašinskog fakulteta u penziji, autor knjige „Ja, Bosanac“, Aleksandar Knežević je kazao da u knjizi navodi ukupno 51 slučaj neodgovarajućeg razumijevanja termionologije, odnosno podvala u političkom životu BiH, a danas je izdvojio samo nekoliko.
– Analizirao sam društvenu situaciju u državi. Intelektualci koji se nisu prodali političarima istoetničnicima gotovo ne postoje. Cijeli društveni sistem se bazira na velikom broju lažnih postavki. Posebno čuđenje se odnosi na građanske opozicione partije, koji ne prepoznaju podvale koje se dešavaju oko njih. Stoga se u knjizi predlaže da se osnivaju političke stranke koje bi bile opozicione stranke ne samo današnjim etnokonfesionalnim strankama (kojih ima mnogo više od tri), nego i današnjim opozicionim strankama – kazao je Knežević.
Naveo je da u knjizi „Ja, Bosanac“ daje i tezu za novi ustav “koji bi se radio paralelno sa akcijama na približavanju EU”.
Izlaganje autor knjige „Leksikon tranzicije“ Hajrudin Hromadžić, sa Filozofski fakultet Rijeka, bilo je bazirano na uvidima i nalazima iz njegove najnovije knjige, nedavno objavljene u Zagrebu.
Hromadžić analizom diskursa tzv. tranzicije postjugoslavenskog prostora pokušava ukazati na temeljne političke, ekonomske i kulturalne procese koji se nalaze u podlozi tranzicijskog iskustva.
Interpretacijama odabranog korpusa reprezentativnih pojmova i sintagmi koji se smještaju pod krovni označitelj tranzicija, Hromadžić prokazuje ideološki karakter takvog iskustva, čime i sama tranzicija postaje ideologem, termin nabijen ideološkim značenjima i vrijednostima.
U tako postavljenoj, kritički intoniranoj perspektivi, samorazumljivost zdravorazumskog razumijevanja tranzicije kao linearno-historijskog iskustva biva raskrinkana, a sama se tranzicija uprizoruje kao reverzibilan ekonomsko-politički i društveni proces s pošastnim učincima na svim razinama recentne društvene stvarnosti – rečeno je na sesiji “Kruga 99”.