Istraživački tim kaže da ovo otkriće potvrđuje prethodna mjerenja koje je tim napravio 2018. godine i dovodi u pitanje ranije pretpostavke o odnosu između slojeva Zemlje i kako njihovo kretanje utječe na stvari kao što je naša promjenjiva dužina dana. Studija je objavljena u decembru u časopisu Nature Communications.
Razumjevanje čvrstog komada gvožđa i nikla, unutrašnjeg jezgra, koje lebdi unutar tečnog metalnog sloja, spoljašnjeg jezgra, mnogo je teže nego što se čini iz izmišljenih putovanja u centar Zemlje, piše VICE.
Mnogo toga što naučnici znaju o unutrašnjem jezgru i njegovom kretanju potiče od talasa koji se emituju širom planete, generisanih masivnim zemljotresima.
Ipak, razumijevanje unutrašnjeg jezgra i njegovih kretanja ključno je za razotkrivanje misterija oko strukture Zemlje, njenog magnetnog polja i zemljotresa. Godine 2018., geofizičar Hao Ding, koautor tekuće studije, i kolege analizirali su kako se kretanje Zemljinih polova suptilno mijenja tokom vremena.
Primijetili su obrazac, ili harmonični signal, koji se ponavlja svakih 8,5 godina, što su potvrdili u ovoj najnovijoj studiji koristeći mjerenja kako dužina dana varira tokom vremena. Taj obrazac, izvještavaju u novoj studiji, je njihanje unutrašnjeg jezgra. Njihova analiza ih je takođe dovela do zaključka da jezgro mora biti nagnuto za oko 17 stepeni u odnosu na Zemljin omotač ili koru.
Ovo je u suprotnosti sa trenutnim mišljenjem da je nagib mnogo veći i da se okretanje jezgra poklapa sa okretanjem plašta. To također implicira da jezgro nije savršena sfera, već je u obliku jajeta i gušće u sjeverozapadnom dijelu.
“Ova odstupanja nude vrijedna ograničenja za 3D model gustoće plašta i dovode u pitanje pretpostavke u spljoštenom jezgru naglašavajući potencijalna odstupanja od savršeno loptastog oblika izračunatog korištenjem tradicionalnih teorija”, objasnio je Ding u izjavi za štampu.
I sav ovaj nagib i kolebanje ima efekat talasanja. Autori navode da obrazac ljuljanja Zemljinog jezgra pokreće neobičnosti u ukupnoj Zemljinoj rotaciji i dužini dana i može objasniti druge fenomene poput Zemljinog promjenjivog magnetnog polja. “Statički nagib može dovesti do određene promjene u obliku tečnog jezgra, što rezultira promjenom kretanja fluida i odgovarajućom promjenom geomagnetnog polja”, rekao je Ding.