BiH

Kako se boriti protiv govora mržnje?

Govor mržnje narušava društvene vrijednosti, produbljuje podjele, diskriminaciju i nasilje.

FOTO: BOSNAINFO
FOTO: BOSNAINFO

Borba protiv ove pošasti je teška, mukotrpna, ali neophodna. Ovo poručuju iz Foruma građana Tuzle koji, zajedno sa kolegama iz drugih gradova, pokreću projekat s ciljem borbe protiv onoga što godinama narušava izgradnju održivog mira i utiče na odliv mladih iz zemlje.

Mržnja i podjele neupitno narušavaju multietničko povjerenje i tolenciju, imaju nesagledive posljedice po društvo i kvalitet života pojedinca. U Bosni i Hercegovini borba protiv ovih pojava čini se da ne daje rezultate, a građani koje smo zatekli na ulicama jednoglasni su da su neophodni veći koraci.

“Mi ćemo kontinuirano da radimo na prijavljivanju govora mržnje kroz naše monitore koji će da monitorišu 17 do 18 medija na području BiH. U slučaju zabilježenih govora mržnje mi ćemo sve da prijavimo nadležnim organima i da vršimo monitoring šta se desilo sa našim prijavama, da ne bi sve to završilo u ladici“, kaže Danijel Stjepanović, koordinator u forumu građana Tuzle za BHRT.

Takođe, uspostavit će se saradnja sa nadležnim institucijama, pojačati sa medijima, kako bi se zajednički djelovalo na svijest pogubnosti takvih narativa. Realizacija će trajati 20 mjeseci, a prvi rezultati mogu se očekivati krajem godine. Predsjednik Foruma građana Tuzle i politički analitičar Vehid Šehić navodi da se od rata „podgrijava“ takvo stanje, što, prije svega, koriste oni koji na taj način opstaju na političkim funkcijama. Promjene u nastavnom programu, pooštravanje sankcija i veća angažiranost pravosudnih organa mogu doprinijeti smanjenju ove pošasti na bh. tlu.

“Kao rezultat takvog ambijenta političkog, kod mnogih ljudi stvara besperspektivnost života u ovoj državi i odlaze iz ove države. Sve su to posljedice, u prvom redu, političke neodgovornosti“, kaže Šehić.

Parola „Zavadi pa vladaj“ decenijama narušava stabilnost i sigurnost, a, osim sankcija, ključ uspješne borbe je i u samim građanima i njihovoj svijesti. Kako reče Šehić, ne zaboravimo da smo, prije svega, ljudska bića.