Bosna i Hercegovina je prošle godine zauzela prvo mjesto na listi zemalja s najvećim smanjenjem broja stanovnika na svijetu prema podacima UN-ova izvješća za 2022. godinu, a BiH godišnje gubi više od 1,5% svoga stanovništva.
Naša država se suočava s velikim demografskim problemima, koji uključuju neujednačenost nataliteta i mortaliteta, kao i negativan uticaj migracija. Ova problematika ima dugoročne posljedice na ekonomiju, društvo i budućnost zemlje.
Natalitet je jedan od ključnih faktora u demografskim tendencijama, a Bosna i Hercegovina se suočava s niskim natalitetom dugi niz godina. S druge strane, visok mortalitet predstavlja još jedan izazov.
Statistički bilten Federalnog zavoda za statistiku kaže da u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine tokom 2022. godine rođeno je ukupno 16.538 djece, dok je umrlih u istoj godini bilo 23.187.
Prema podacima koji su objavljeni u biltenu Demografska statistika 2023, u izdanju Republičkog zavoda za statistiku, u bh. entitetu Republika Srpska u istoj godini ukupno je rođeno 9.118 djece, a umrlo je 16.263 ljudi.
Odlazak mladih ljudi
U BiH je u 2022. sklopljeno 16.788 brakova, što je manje za 2,81 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je razvedeno 1.999 brakova, što je manje za 4,95 posto u odnosu na 2021. godinu.Nije pitanje nataliteta postalo aktuelno preko noći.
Problem datira još od početka, 1990-ih kada je zbog rata blizu dva miliona stanovnika Bosne i Hercegovine napustilo svoje domove i utočište potražilo u zapadnim zemljama.
Prema projekcijama Populacijskog fonda Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini (UNFPA), koji je predstavljen prije dvije godine, u slučaju da stope migracija i nataliteta ostanu iste, broj stanovnika u Bosni i Hercegovini će do 2070. godine biti manji od 1,6 miliona, što je manje od polovine trenutnog broja stanovnika.
Ovdje se na kraju postavlja mnogo pitanja, a jako je malo odgovora. U vezi s tim za Bosnainfo portal govorio je sociolog, prof. dr. Jusuf Žiga.
“Ovi izrazito negativni demografski trendovi traju već 20 godina. Ja sam i tada upozoravao na demografske pojave koje će se desiti. Prije svega mislim na bijelu kugu iz koje je teško i mukotrpno izaći. Radi se o tome da imamo nepovoljnu ambijentalnost za život mladog čovjeka na ovim prostorima i tu se ne radi samo o ekonomskom utjecaju. Postoji niz zemalja koje su ekstremno siromašne, u nekim se i umire od gladi, ali je jako visok rast stanovništva. Tako da dolazimo do zaključka da u Bosni i Hercegovini raznorazni analitičari ne shvataju i ne razumiju problem kao takav i potpuno šalju krivu sliku”, kazao je Žiga na početku razgovora.
Koji su to glavni faktori koji utječu na negativnu demografsku sliku BiH.
“U našem slučaju ima više faktora i svi su oni negativni za rađanje djece. Počevši od teškog traumatičnog rata koji je u biološkom smislu totalno devastirao društvo. Mnogo mladih ljudi je poginulo, raseljeno, kao i fertilni kapacitet žena koji je bio devastiran, a onda je uslijedila poslijeratna tranzicija koja je deprimirajuća s permanentnim politikantstvom. To su politike na svim stranama koje uvijek produciraju probleme i strahove koje tjeruju ljude iz ove zemlje. Još jedan veliki problem je nezaposlenost koja nameće problem životne egzistencije bez koje se mladi ljudi ne odlučuju ulaziti u brak i stvarati porodicu”, kazao je Žiga.
Migracije također igraju ključnu ulogu u lošoj demografskoj statistici Bosne i Hercegovine. Dok mnogi mladi ljudi napuštaju zemlju u potrazi za boljim životom, Bosna i Hercegovina se suočava s gubitkom talentiranih pojedinaca i radne snage.
Pametna strategija
“Mi se non stop susrećemo sa nekim Dodicima, ja to govorim metaforički, kao karakter njihovih politika, a to su prijetnje ratom, ponovnim podjelama BiH, odnosno konstantno je prisutna negativna atmosfera u društvu. Upravo iz ovih razloga mladi ljudi svakim danom odlaze iz BiH. Najkraće kazano, te politike su proizvele velike i brojne probleme u ovom društvu, koji posebno pogađaju mlade osobe. Poznato je da se u sređenim društvima, odnosno razvijenim zemljama, mladi tretiraju kao najdragocjeniji resurs, zbog čega se u njih svjesno ulaže kako bi im se osigurao primamljiv ambijent za život u vlastitoj sredini, počevši od pružanja kvalitetnog obrazovanja, do zaposlenja, te rješavanju egzistencijalno važnih pitanja. Dok se u zapuštenim društvima i nerazvijenim državama, u koje se očigledno može uvrstiti i BiH, mladi ne samo zanemaruju i u društveno-statusnom smislu svakovrsno marginaliziraju, nego ih se čak odriče i prepušta drugima”, kazao je Žiga.
Pitali smo profesora Žigu postoje li rješenja ili neki strateški ciljevi koji bi u budućnosti dali rezultate da se ova katastrofalna demografska slika popravi.
“Jedini izlaz iz ove situacije da se smisli dobro pametna natalitetna strategija razvoja društva, a ona podrazumijeva sve suprotno od onoga što sada imamo. To znači da se mora napraviti poželjan ambijent za život mladog čovjeka. Što podrazumijeva nestanak nacionalnih politika i drugih frustrirajućih opasanosti. Tu prije svega treba da se uspostavi jedan kvalitetan obrazovni sistem i da se oživi ekonomija koja im veliki potencijal. Da se revitaliziraju ruralna područja, ali ne na način na koji mi to inače radimo, nego da ta ruralna područja imaju sve što je potrebno mladom čovjeku. Da može školovati svoje dijete, da ima dostojan posao, da ima dobru saobraćajnu infrastrukturu, da može zadovoljavati svoje zdravstvene potrebe i onda bi on poželio da tu živi, a ne u nekoj gradskoj četvrti između „četiri zida“. To mora da bude jedan ozbiljan društveni projekt koji bi dao pozitivne rezultate za 20 godina. O tome su mnogi ljudi kao i moja malenkost mnogo puta govorili i pričali. Jednostavno oni koji su to trebali da čuju, a pogotovo da uvaže, ne žele i zato imamo tako lošu demografsku situaciju”, zaključio je Žiga.