Ovakve nesreće nisu rijetka pojava.
U ljeto 2019. godine u Kaknju troje maloljetnika je povrijeđeno kada je ringišpil prepun djece počeo nekontrolisano da se kreće, a korpe u kojima su bili mališani su se zarotirale i zakačile za drvo, prenijeli su lokalni mediji. Na sreću, ishod su bile lakše tjelesne povrede.
Iste godine, u Loparama, pad konstrukcije ringišpila i više povrijeđenih osoba. Četiri godine kasnije, još jednom u Loparama, nesreća s težim posljedicama. 20-godišnja djevojka je pala s ringišpila, a nakon hospitalizacije je zadržana na liječenju.
A, 2020. godine u Rogatici nesreća u zabavnom parku sa, nažalost, smrtnim ishodom.
Petnaestogodišnja djevojčica preminula je u bolnici u Goraždu, gdje je dovezena nakon pada sa ringišpila.
U bolnicu je dovezena s teškim povredama i bez znakova života. Ljekari su je pokušali reanimirati, ali bez uspjeha, kazali su tad u bolnici. Djevojčica je, kako su rekli u goraždanskoj bolnici, najprije bila upućena u Foču, ali su je dovezli u goraždansku bolnicu kako bi je pokušali što prije spasiti. Međutim, djevojčici nije bilo spasa.
I opet u četvrtak, nekoliko povrijeđenih maloljetnika nakon pada s ringišpila u Ljubuškom.
Iz Sveučilišne kliničke bolnice Mostar saopšteno je kako je nakon pada ringišpila u Ljubuškom u Centar urgentne medicine dovezeno ukupno pet maloljetnih osoba. Troje je zadržano na liječenju, a dvoje otpušteno kući.
Glasnogovornica Ministarstva unutrašnjih poslova Zapadno-hercegovačkog kantona (ZHK) Mila Ćavar za lokalne medije je kazala kako je Dom zdravlja Ljubuški uputio poziv policijskoj upravi Ljubuški u večernjim satima, po prijemu šestoro maloljetnika u pratnji roditelja koji su zadobili povrede nakon pada ringišpila.
O svemu je obaviješten dežurni kantonalni tužitelj u Širokom Brijegu koji je dan kasnije (petak ujutro) izdao dodatne naredbe kako bi se utvrdio tačan uzrok pada ringišpila, kazala je Ćavar.
U tom trenutku nije bilo poznato da li se vrtuljak prelomio ili se desilo nešto drugo, budući da je istraga još u toku. Ćavar nije imala ni informaciju da li je vrtuljak bio u privatnom vlasništvu ili ne.
U svim slučajevima uviđaj su vršili pripadnici policije, ali ostaje nejasno – ko snosi odgovornost?
I u susjednoj Srbiji problematika sigurnosti zabavnih parkova je u proteklom periodu izazvala pažnju javnosti.
Nakon incidenta u Kuršumliji, u kojem je povrijeđeno 13 djece, uključujući teško povrijeđenu djevojčicu, pokrenuto je pitanje: ko kontroliše sigurnost zabavnih parkova i konstrukcija koje se nalaze u njima, a čiji su korisnici najčešće upravo maloljetnici.
Kako je istražio N1 Srbija, sigurnost vozila i uređaja u zabavnim parkovima u toj zemlji precizno je definirana kroz tri standarda, počev od projektovanja i proizvodnje, preko održavanja i upotrebe, pa sve do zahtjeva za kontrolu. Ovi standardi identični su s europskim. Jedini problem je što nijednim tehničkim niti bilo kojim drugim propisom, od zakona do podzakonskog akta, nije propisano da je njihova primjena – obavezna. A to znači da se sve svodi na – dobru volju vlasnika luna-parkova.
Postavljanje ringišpila na javnim površinama u nadležnosti je lokalnih samouprava.
Sami vlasnici zabavnih parkova kažu da “ne postoji zakon koji direktno reguliše rad luna-parkova” navodeći da se na njihov rad odnosi Zakon o radu i Zakon o sigurnosti i zdravlju na radu.
Na nivou EU postoje utvrđeni standardi koji definišu sigurnost vozila i uređaja u zabavnim parkovima. Zakone donosi svaka pojedinačna zemlja – članica, precizirajući da li su i koji standardi obavezni.
A koja pravila važe u Bosni i Hercegovini?
Do zaključenja i objave ovog teksta nismo dobili odgovor lokalnih samouprava na pitanja:
Jesu li i koje općinske/gradske službe nadležne za izdavanje odobrenja za postavljanje ovih konstrukcija i pod kojim pravilnikom?
Da li se prije njihovog otvaranja i tokom rada na neki način vrši inspekcija i kontrola ispravnosti istih?
Koji su uslovi koji se moraju ispuniti kako bi zabavni park bio otvoren?
Ko je nadležan za sigurnost na prostoru na kojem se nalazi zabavni park, vlasnik ili općinske službe, te ko je, u slučaju nesreće, odgovoran?
Kako je prenio lokalni hercegovački portal Bljesak.info, ringišpil u Ljubuškom nije imao dozvolu za rad, što je potvrđeno iz Službe za inspekcijske poslove Grada Ljubuškog. Postavljen je na privatnom zemljištu, zbog čega gradska inspekcija nije mogla utjecati na njegov rad.
Također, navodi se, uz odobrenje za rad postoji niz drugih dozvola koje vlasnik ovakvih konstrukcija i parkova mora imati, kao i potvrdu (atest) da su uređaji sigurni.
Iz Tužiteljstva ZHK su za Bljesak kazali kako se radi na utvrđivanju činjenica u smislu odobrenja i ostalog, a iz Uprave za inspekcijske poslove, pak, tvrde kako nisu kontaktirani u vezi s dozvolama te da imaju samo informacije koje su saznali iz medija.
Iako je pitanje rada zabavnih parkova i njihovih sadržaja, samim tim i sigurnost istih, regulisana odredjenim propisima i pravilnicima, sudeći po dosadašnjoj praksi, gdje čitamo o incidentima i uviđajima, ali ne i ishodima istraga koje se provode nakon ovih nemilih događaja, ostaje pitanje koliko dugo će slične vijesti puniti redove crne hronike.
S obzirom da su, u pravilu, žrtve neodgovornosti gotovo uvijek djeca i maloljetne osobe, nadamo se da će slučaj iz Ljubuškog staviti tačku na takvu praksu.