BiH

Jesu li novčane kazne dovoljne da spriječe divljanje nesavjesnih vozača?

Informacije u kojima osobe bez vozačke dozvole prouzrokuju saobraćajne nesreće na cestama u Bosni i Hercegovini, nisu rijetkost.

FOTO: MR CLUTCH AUTOCENTRES
FOTO: MR CLUTCH AUTOCENTRES
Ilustracija

Šta policija može učiniti, kakvi su zakonski propisi u sprečavanju ovakvih nesreća?

U prvoj polovini ove godine pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo registrovali su ukupno 1 189 lica koji su upravljali motornim vozilom prije sticanja prava. U prosjeku to je šest osoba koje svakog dana predstavljaju opasnost po sve ostale učesnike u saobraćaju, pa je i to jedan od razloga što su naslovi o saobraćajnim nesrećama širom Bosne i Hercegovine sve prisutniji u bh. medijskom prostoru.

“Zakonom je predviđena novčana kazna u iznosu od 400 do 1 000 KM za osobe koje upravljaju putničkim motornim vozilom prije sticanja prava na upravljanje motornim vozilom. U slučaju kada je rezultat ovog prekšaja saobraćajna nezgoda može se izreći novčana kazna od 1 000 do 5 000 KM, uz zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od šest mjeseci”, kaže glasnogovornica MUP-a KS Mersiha Novalić.

Građani su zabrinuti za svoju sigurnost, a opće mišljenje je kako su kazne blage, te da nisu idealno rješenje. Još veći problem predstavljaju oni koji ponavljaju određene prekršaje.

“Mi imamo veliki broj vozača, učesnika u saobraćaju, na koje kazne djeluju korektivno i taj broj iznosi preko 99 posto. Međutim, imamo i onih građana na koje kazne ne djeluju preventivno jer se ponašaju kao da nisu kažnjeni. Za njih treba pronaći posebne metode na koji način ih identificirati i kako na njih djelovati. Pogoršavanjem kaznene politike linijskom politikom i mi kao učesnici u saobraćaju snosit ćemo posljedice malog broja građana koji ne poštuju saobraćajne propise”, smatra sudski vještak saobraćajne struke Mirzet Sarajlić za BHRT.

I dok na jednoj strani treba raditi na obrazovanju maloljetnih lica, na drugoj treba dati do znanja osobama koje svoja vozila ustupaju licima bez vozačke dozvole da zbog toga mogu snositi posljedice. Osim toga, odgovornost svih trebala bi biti veća.

“Nije nužno da se vrše saobraćajne kontrole, ali samo prisustvo policije na saobraćajnicama u gradovima demotivisat će korištenje vozila neovlašteno, korištenje vozila bez vozačke dozvole, i samim tim ćemo imati manje takvih pojava. Dakle, nije nužno kontrolisati, dovoljna i sama pojava policije na saobraćajnicama koja će demotivirajuće djelovati na potencijalne prekršitelje u saobraćaju”, mišljenja je Sarajlić.

U prvoj polovini ove godine samo su pripadnici MUP-a Kantona Sarajevo registrovali skoro 5 000 nesreća što je skoro 1 800 više u odnosu na isti period 2022. godine. Statistika govori da do njih najviše dolazi zbog nepropisnog preticanja, neprilagođene brzine, te nedovoljnog odstojanja.