U zahtjevu se ističe kako spomenuti član 7. Zakona o doprinosima FBIH propisuje različitu osnovicu za obračun doprinosa u ovisnosti od toga da li je obveznik zaposlen kod rezidenta, odnosno nerezidenta (međunarodne organizacije, diplomatsko-konzularna predstavništva…)
Podnositelj zahtjeva smatra kako osporene odredbe Zakona i Pravilnika pokreću pitanja usklađenosti sa odredbama Ustava FBiH.
Naime, članom 7. stav 1. osporenog zakona propisano je da osnovica za obračun doprinosa ne može biti niža od najniže plaće, a što važi i u slučaju kada je stvarna plaća niža od najniže plaće.
Kako se u zahtjevu nadalje navodi, osporenim odredbama Zakona zasnovan je nejednak tretman obveznika koji su zaposleni kod nerezedentnih poslodavaca u FBiH, a za koje je najniža osnovica za obračun i uplatu doprinosa prosječna plaća u FBiH u odnosu na obveznike zaposlene kod rezidentnih poslodavaca za koje je najniža osnovica za obračun i uplatu doprinosa najniža plaća.
Podnositelj zahtjeva se u tom kontekstu pozvao i na odredbe Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, odnosno član 1. Protokola br. 12 što se odnosi na zabranu diskriminacije, te na sudsku praksu, navodeći kako ne postoji objektivno i razumno opravdanje za različit tretman spomenutih kategorija obveznika.
Kako je saopćila izvjestiteljica u ovom predmetu, sutkinja Mirjana Čučković, Federalno ministarstvo finansija je u odgovoru na zahtjev navelo kako su osporene odredbe spomenutog pravilnika propisane iz razloga zaštite zaposlenika rezidenta FBiH u vezi s utvrđivanjem osnovice za doprinose za obavezna osiguranja, a posebno doprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje, iz čega proistječe pravo na penzijski staž.
Resorno ministarstvo (obrađivač zakona) smatra kako je to u suprotnosti s navodima da su uposlenici kod poslodavca-nerezidenta u nepovoljnijem položaju, te navodi kako bi u slučaju ostavljanja mogućnosti prijave najniže osnovice za uposlenike rezidente od poslodavaca nerezidenata došlo do povećanja „sive zone“, te da bi se to negativno odrazilo i na visinu njihove penzijske osnovice.
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, kao donositelji osporenog zakona, nisu dostavili odgovor na razmatrani zahtjev, niti su se odazvali na javnu raspravu Ustavnog suda FBiH.
Stanovišta strana u ovom ustavnosudskom postupku obrazložile su punomoćnica podnositelja zahtjeva, advokatica Dženana Hadžiomerović i Esma Jahić, punomoćnica Federalnog ministarstva finansija.
Prema odluci Ustavnog suda FBiH pored stranaka u postupku, a radi davanja obavještenja od značaja za donošenje odluke, na javnu raspravu je pozvana i Porezna uprava FBiH čije je stavove povodom razmatranja spomenutog predmeta obrazložila Ifeta Fazlić, punomoćnica ove uprave.
U sklopu dijela javne rasprave u kojoj su sudije bili u prilici postavljati pitanja punomoćnicima strana u postupku, otvorena su brojna pitanja od značaja za donošenje odluke u ovom predmetu, uključujući i dileme koje se tiču načela/pravila da se doprinosi uplaćuju na stvarni iznos plaće, načela proporcionalnosti u kontekstu zaštite od diskriminacije i drugih relevantnih pitanja.
Zanimljivo je, kako je rečeno, da se radi o zakonu koji je mijenjan čak 13 puta, a i trenutno je aktuelno donošenje novog zakona o doprinosima FBiH.
Odluka u vezi s meritumom javne rasprave bit će donesena naknadno, a nakon sjednice vijećanja i glasanja Ustavnog suda FBiH.