Do tada je koncesiona naknada iznosila tri posto od ukupno ostvarenog prometa od prodaje mineralne sirovine. Nepuna dva mjeseca nakon smanjenja naknade, Vlada USK je firmi Lager iz Posušja dodijelila koncesiju na 30 godina za iskop mrkog uglja u rudniku Kamengrad kod Sanskog Mosta.
Prošle godine je firma Lager prijavila dobit od 64 miliona KM, po čemu je na trećem mjestu u Federaciji BiH. Ta dobit bi bila mnogo manja, a budžeti Unsko-sanskog kantona i Sanskog Mosta znatno veći, da nije bilo pomenute izmjene cijena koncesionih naknada.
Primjerice, samo Elektroprivreda BiH je prošle godine od Lagera otkupila 750 hiljada tona mrkog uglja za 125 miliona KM. Tri posto od prometa tih 750 hiljada tona iznosi blizu četiri miliona KM, od čega bi 60 posto završilo u budžetu Općine Sanski Most, a 40 posto u budžetu Unsko-sanskog kantona. No, umjesto četiri miliona, Lager je dužan uplatiti svega nešto više od pola miliona maraka na ime koncesionih naknada.
„Uzevši u obzir da veliki dio iskopane mineralne sirovine iz Kamengrada završava na inostranim tržištima po još višim cijenama, gubici budžeta USK i Sanskog Mosta vjerovatno prelaze desetine miliona KM godišnje, sve zbog neopravdano niske cijene koncesione naknade“, kaže Jasmin Hušić, zastupnik Naše stranke u Skupštini USK.
On je Vladi USK uputio inicijativu za izmjenu naknade za iskopanu mineralnu sirovinu mrki ugalj tako da ista iznosi minimalno pet KM po toni mineralne sirovine ili najmanje tri posto od ukupno ostvarenog prometa od prodaje mineralne sirovine. Odlukom o dodjeli koncesije privrednom društvu Lager definisano je da, ako dođe do eventualnih promjena cijena koncesionih naknada, ugovorne strane će ih prihvatiti i sačiniti Aneks Ugovora o promjeni istih, navodi Hušić.
„Podsjećam da se i mještani Sanskog Mosta koji gravitiraju rudniku Kamengrad kontinuirano žale na nepoštivanje određenih dijelova koncesionog ugovora zbog kojih trpe štete na usjevima, zemljištu, putnoj komunikaciji, ali i prirodnim bogatstvima. Ovom izmjenom bi budžeti USK i Općine Sanski Most prihodovali značajna sredstva koja bi se mogla i trebala iskoristiti, između ostalog, i za poboljšanje kvalitete života građana koji trpe negativne posljedice eksploatacije mrkog uglja u blizini svojih kuća i zemljišta“, ističe zastupnik Naše stranke.
Inače, kada je donijeta sporna odluka 2015. godine, vlast u Unsko-sanskom kantonu su činile SDA i ASDA (današnji NES), koje participiraju i u trenutnoj kantonalnoj vladi.