Prema tim podacima, u periodu od 2019. do 2023. godine, građani ovog entiteta su na klađenje potrošili vrtoglavih 8,15 milijardi KM. Samo u prvih osam mjeseci 2023. godine, ukupni promet kladionica dosegao je preko milijardu maraka, a najviše novca 197,1 milion KM – potrošeno je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Na drugom kraju ljestvice nalazi se Bosansko-podrinjski kanton Goražde, gdje je za klađenje izdvojeno 9,5 miliona KM.
Ovaj zabrinjavajući trend ima ozbiljne društvene posljedice, naglašava dr. Marko Romić, osnivač Kluba liječenih ovisnika o kocki KLOK iz Mostara. Prema njegovim riječima, klađenje ne samo da dovodi pojedince u dugove, već i stvara sve veću socijalnu nejednakost.
„Idemo u pravcu u kojem ne samo da stvaramo društvo bolesnih dužnika, već i mali sloj izuzetno bogatih ljudi koji kontroliraju sudbinu većine. U međuvremenu, naše društvo promovira klađenje kao sasvim normalan dio svakodnevnog života, što je krajnje alarmantno,“ ističe Romić.
Zabrinjavajuće je i to što na kockanje najvećim dijelom troše pripadnici nižeg i donjeg srednjeg sloja, ljudi koji se nadaju da će na taj način preokrenuti svoju finansijsku situaciju. Romić svakodnevno svjedoči tragičnim posljedicama ovog fenomena, napominjući da mnogi ljudi zbog dugova upadaju u ozbiljne životne krize.
„Gledam raspade života iz dana u dan, i sve mi je teže podnositi takve priče,“ kaže Romić. „Brakovi pucaju već nakon nekoliko mjeseci zbog neotplaćenih dugova, a mlade žene često otkriju da su njihovi partneri u tolikim dugovima da im je potrebno deset do petnaest godina da ih vrate.“
Klađenje, koje je u društvu sve više prisutno, postaje opasna zamka za mnoge, a ekonomske posljedice i društveni raspadi sve su očigledniji.