Direktorica Javne ustanove Gradski muzeji Sarajevo Senka Ibrišimbegović kazala da je Hidetoshi Nagasawu umjetnik iz prve kolekcije Milano te da su odlučili prezentirati njegov rad jer je on nedavno preminuo. Njegov rad nam se uklapao u trenutne globalne okolnosti, pandemija i rat u Ukrajini. On je svojim „Ipomea“ zvijezdom, koja je nastala 1995. godine, simboličkom geometrijskom strukturom, predstavio univerzalnu formu koja je simbol nade i otpora kazala je.
Istakla je da je dio postavke Ars Aevi također izložen, na trećem i četvrtom spratu Vijećnice, do izgradnje muzeja. Izložili smo cijelu kolekciju Beč, što je 38 dijela, također ima i prostorija sa historijom projekta te soba dizajna Anura Hadžiomerspahića – kazala je Ibrišimbegović.
U prvoj godini opsade Sarajeva, 1992. godine, grupa sarajevskih intelektualaca, predvođena Enverom Hadžiomerspahićem, nekadašnjim direktorom otvaranja i zatvaranja XIV Zimskih olimpijskih igara i generalnim direktorom Sarajevskog bijenala savremene umjetnosti (“Jugoslovenska Dokumenta”), počela je rad na Projektu Ars Aevi.
Osnovna ideja projekta bila je formulirana kao izraz kulturnog otpora karakterističnog za Sarajevo i protest protiv agresije nad gradom koji bi mogao stvoriti fizičke, ali ne i duhovne prepreke.
Ars Aevi, anagram od riječi “Sarajevo”, što znači “umjetnost epohe” na latinskom, ima za cilj stvaranje regionalnog muzeja savremene umjetnosti, jugoistočne Evrope, u Sarajevu.
Enver Hadžiomerspahić kazao je da su protekle tri decenije od nastanka te veličanstvene kolekcije. Projekt Ars Aevi je u svojoj finalnoj fazi i muzej bi se trebao početi graditi. Ako se to dogovori, Sarajevo će postati jedan od najatraktivnijih planetarnih centara savremene umjetnosti i ništa ljepše neće postojati – zaključio je.
Nakon 30 godina postojanja Projekta Ars Aevi, 2022. godina predstavlja prekretnicu u djelovanju, jer su napokon pokrenute aktivnosti ka izgradnji dugo očekivanog i željenog muzeja.