Kamp Century, izgrađen 1959. godine, zamišljen je kao futuristički „grad pod ledom“, ali i kao potencijalno skladište nuklearnih projektila.
Više od pola stoljeća kasnije, otkrivena je i njegova mračna strana – hiljade litara radioaktivnog otpada koje bi, usljed globalnog zagrijavanja, uskoro mogle dospjeti na površinu.
NASA-ino otkriće: „U početku nismo imali pojma šta gledamo“
U aprilu 2024. godine, tokom leta iznad ledenog pokrivača Grenlanda, naučnik NASA-e Chad Green otkrio je na radarskim snimcima nešto što niko nije očekivao — tajnu vojnu bazu iz doba Hladnog rata. Nakon detaljne analize potvrđeno je da se radi o Kampu Century, vojnom objektu starom 65 godina, zakopanom 30 metara ispod leda.
„Tražili smo podlogu leda, a iznenada se pojavila struktura Kamp Century“, izjavio je Alex Gardner iz NASA-inog Laboratorija za mlazni pogon (JPL), koji je učestvovao u projektu. „U početku nismo imali pojma šta gledamo.“
NASA je za istraživanje koristila tehnologiju UAVSAR (Uninhabited Aerial Vehicle Synthetic Aperture Radar), sličnu LiDAR-u, ali koja umjesto laserskog svjetla koristi radio-talase za otkrivanje objekata skrivenih ispod površine.
Grad pod ledom: ambiciozni vojni projekat SAD-a
Kamp Century izgrađen je u tajnosti između juna 1959. i oktobra 1960. godine od strane Inženjerskog korpusa američke vojske, na osnovu odbrambenog sporazuma između SAD-a i Danske potpisanog 1951. godine. Taj sporazum omogućio je SAD-u gradnju vojnih baza na teritoriji Grenlanda.
Projekat je bio tehnički i logistički poduhvat bez presedana. Izgradnja je izvođena u ekstremnim uslovima — pri temperaturama do –56 °C i vjetrovima koji su dostizali brzinu od 200 km/h. Materijal težak više od 6.000 tona prevožen je ogromnim saonicama koje su se kretale brzinom od svega 3 km/h, a putovanje do baze trajalo je i do 70 sati iz američke baze Tule.
Inženjeri su prvo iskopali rovove u ledu, uključujući glavni tunel nazvan „Glavna ulica“ dug 300 metara, u koji su postavljene drvene i čelične konstrukcije. Ukupno je izgrađeno 21 podzemni tunel, ukupne dužine skoro 3 kilometra.
Nuklearni reaktor i „Projekt Ledeni crv“
Najveći tehnološki poduhvat bio je nuklearni reaktor PM-2A, jedan od prvih srednje snage, koji je morao raditi u ekstremnim arktičkim uslovima kako bi napajao čitavu bazu.
Iako su naučnici u bazi provodili stvarna istraživanja — među prvima su analizirali jezgre leda i otkrili da je Grenland nekada bio prekriven bujnom vegetacijom i životinjskim svijetom — ta naučna misija bila je samo paravan.
Ispod površine, Kamp Century skrivao je pravi cilj: tajni vojni plan poznat kao „Projekt Ledeni crv“ (Project Iceworm). Cilj je bio pretvoriti grenlandski ledeni pokrivač u ogromno podzemno skladište balističkih nuklearnih projektila.
Plan je predviđao mrežu tunela površine 135.000 km², u kojoj bi bilo smješteno 600 raketa i 60 lansirnih centara, a „grad pod ledom“ trebao je stalno nastanjivati oko 11.000 američkih vojnika.
Projekat koji nikada nije ostvaren
Zbog tehničkih i logističkih prepreka, projekat nikada nije realizovan. Ledeni tuneli nisu mogli izdržati pritisak i pomicanje ledenog sloja, a troškovi održavanja bili su astronomski.
Baza Kamp Century zatvorena je 1967. godine, a njeno pravo značenje i tajni plan otkriveni su tek 1997. godine, kada je Danski institut za međunarodne poslove objavio dokumente o projektu.
Danas su ostaci baze zatrpani još debljim slojem leda i snijega, a naziv „grad pod ledom“ dobio je gotovo simbolično značenje — kao podsjetnik na doba Hladnog rata i američke tajne ambicije.
Nuklearni otpad pod ledom: tempirana bomba budućnosti
Tokom 33 mjeseca rada, nuklearni reaktor u Kampu Century proizveo je više od 180.000 litara radioaktivnog otpada. Kada je baza napuštena, reaktor je uklonjen — ali otpad nije.
Sav taj materijal i danas leži zakopan ispod grenlandskog leda, koji se, usljed globalnog zagrijavanja, ubrzano topi. Naučnici upozoravaju da bi se do 2090. godine led mogao povući dovoljno da otkrije opasni otpad.
„Tada su mislili da to nikada neće biti izloženo“, rekao je William Colgan, klimatolog i glaciolog sa Univerziteta York u Torontu, koji je 2016. godine vodio naučnu studiju o bazi.„U šezdesetima pojam globalnog zagrijavanja nije ni postojao. Ali klima se mijenja — i sada je pravo pitanje: hoće li ono što je zakopano dolje, tamo i ostati.“
Zaboravljena prijetnja koja ponovo izlazi na površinu
Otkriće NASA-e vraća u fokus pitanje posljedica Hladnog rata i uticaja klimatskih promjena na odavno zaboravljene projekte. Ono što je prije više od pola stoljeća bilo simbol tehnološkog napretka i geopolitičke moći, danas bi se moglo pretvoriti u ekološku katastrofu globalnih razmjera.
Ako se grenlandski led nastavi topiti dosadašnjim tempom, tajna baza ispod površine mogla bi postati ozbiljna prijetnja ne samo Arktiku, već i cijelom svijetu.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.