BiH

Istraživanje: Mladi u BiH više ne smatraju državu primamljivim poslodavcem

Prije nekoliko godina najpoželjniji poslodavac među mladima u Bosni i Hercegovini bila je država, ali sada ova anketa pokazuje da je najpoželjniji poslodavac privatna kompanija u stranom vlasništvu.

FOTO: ILUSTRACIJA/SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
FOTO: ILUSTRACIJA/SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Pandemija, inflacija, rusko-ukrajinski rat – sve su ovo faktori koji su uticali kako na globalno tržište rada tako i na lokalno u Bosni i Hercegovini. Istraživanje koje je sproveo jedan od najpopularnijih web portala za traženja posla u BiH, MojPosao.ba tokom Regionalnog sajma poslova rezultirao je zanimljivim podacima.

Oko 6.600 ispitanika je odgovorilo na 20 pitanja, a podijeljeni su u tri demografske grupe: zaposleni, nezaposleni i i osobe koje se trenutno školuju. Odgovarali su na pitanja poput toga šta im je najvažnije kod poslodavca, koja je najpoželjnija plate ili da li strahuju od gubitka posla.

Odgovori na ovu anketu bi, zasigurno, bili drugačiji prije pet ili deset godina, ali brojni novonastali faktori uzrokovali su zanimljive rezultate.

Država više nije najpoželjniji poslodavac među mladima

Što se tiče samog procesa rada, i tu imamo značajne promjene koje su se iz svijeta preslikale i kod nas u BiH. Zbog pandemija Covida došlo je do promjene načina rada što je omogućilo sve većem broju zaposlenih da rade od kuće. Takva vrsta rada je postala norma, a mnogi su se brzo prilagodili novim uslovima. Međutim, kako smo svi već i zaboravili na pandemiju, veliki broj poslodavaca je tražio da se radnici vrate u kancelarije.

Prema istraživanju Mojposao.ba, polovina ispitanika u Bosni i Hercegovini (51%) radi na poslovima gdje rad od kuće nije opcija. S druge strane, četvrtina ispitanika (25%) ima hibridni način rada, što znači da obavljaju dio svojih zadatka sa radnog mjesta, dok dio rada obavljaju od kuće. Samo 11 posto ispitanika ima mogućnost da radi isključivo od kuće.

Još jedan iznenađujući podatak je i taj da iako je do prije nekoliko godina najpoželjniji poslodavac među mladima bila država, sada ova anketa pokazuje da je najpoželjniji poslodavac privatna kompanija u stranom vlasništvu. Ovu opciju je izabralo čak 50 posto ispitanika. Međutim, najozloglašenije kompanije su privatne u domaćem vlasništvu i samo pet posto ispitanika želi raditi tu dok u državnim kompanijama želi raditi samo 17 posto ispitanih.

Strano privatno vlasništvo je, pored Bosne i Hercegovine, takođe visoko cijenjeno u Makedoniji, dok ispitanici iz Slovenije najviše daju prednost domaćim privatnim kompanijama.

Bosancima i Hercegovcima visina plate najvažnija?

Visina plate je postala najvažniji faktor za željeno radno mjesto, tvrdi 68 posto ispitanika. Prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u našoj zemlji za septembar iznosila je 1.264 KM. Međutim, ispitanici očekuju puno veću i to od 1.500 do 1.900 KM. Iako ovi zahtjevi djeluju realistično kada se uzmu u obzir rastući troškovi života, treba istaći da je prosječna plata u septembru bila čak nominalno niža za 1,2% u odnosu na prethodni mjesec, a realno za 1,8%, uzimajući u obzir inflaciju.

Prema podacima portala Numbeo, koji prati finansijske i ekonomske indikatore u zemljama širom svijeta, troškovi života za pojedinca na mjesečnom nivou procjenjuju se na čak 1.046 KM za novembar 2023. dok su troškovi za četveročlanu porodicu basnoslovnih 3.530 KM mjesečno i to ne uzimajući u obzir troškove za mjesečni najam stana, piše Forbes.

Još jedna zanimljiva činjenica vezana za primanja vezana je za povišice. U BiH je tek 29 posto radnika ove godine dobilo povišicu, dok je samo 10 posto dobilo korekciju plate uslovljenu inflacijom. Izazovna situacija se ogleda u činjenici da gotovo polovina ispitanika (46%) niti je dobila povišicu niti je očekuje, dok se 14% još nada da će dobiti povišicu do kraja godine.

Međutim, od čitave regije, procentualno su najviše radnici u BiH dobijali povišice ili korekcije plate koje prate inflaciju. Visina plate i dobri međuljudski odnosi na prvom su mjestu stanovnicima svih zemalja regije.

Ne strahuju od gubitka radnog mjesta

Mojposao.ba je također ispitao bh. radnike o radnoj mobilnosti, uzimajući period od posljednjih godinu i po. Prema istraživanju, 34% ispitanika iz Bosne i Hercegovine je promijenilo posao, što predstavlja manji broj u poređenju sa prethodnom godinom. Ovi podaci ukazuju na stabilnost u radnoj snazi, a interesantno je primijetiti da smo u regionu vodeći po najmanjoj stopi promjene radnog mjesta. Slijedi Srbija sa 38% ispitanika koji su promijenili posao u istom periodu.

Upitani za budućnost promjene posla, čak 52% ispitanika iz BiH planira da promijeni posao u narednoj godini. Međutim, kada se sagledaju stvarni podaci o promjeni posla, vidimo da veći broj ispitanika planira promjenu u odnosu na one koji zaista i prelaze na drugo radno mjesto.

Iako je stopa nezaposlenosti u BiH prema posljednjim dostupnim podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH iznosila poražavajućih 29,3% u augustu ove godine, samo 18 posto ispitanika strahuje da bi mogli izgubiti posao. Jedan od razloga je i veliki odliv mozgova iz naše zemlje tako da se broj kvalifikovane radne snage iz dana u dan sve više smanjuje.

Kada je riječ o nezaposlenim osobama iz Bosne i Hercegovine, najveći broj njih (30%) je u situaciji da su nezaposleni tri mjeseca ili kraće, dok je 15% nezaposleno između tri i šest mjeseci dok 14 posto ljudi traži posao već duže od pet godina.

Što se tiče traženja posla u svojoj struci, nezaposleni iz Bosne i Hercegovine najviše ističu ovu potrebu (41%), dok je u Makedoniji manji broj nezaposlenih (26%) koji insistira na radu u svojoj oblasti stručnosti.

Prema posljednjim podacima Populacijskog fonda Ujedinjenih nacija iz oktobra ove godine, omjer između mladih osoba i penzionera u Bosni i Hercegovini doživio je dramatičnu promjenu. Sada imamo na jednu mladu osobu jednog penzionera, dok je sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća na svaku penzionisanu osobu došlo skoro deset mladih.

Gubitka posla u najvećoj se mjeri i ove godine boje ispitanici iz Srbije (27%), a najmanje iz Makedonije (17%) i Slovenije (17%).

Prihvati notifikacije