Euro je danas u jednom trenutku pao na 1 dolar, čime se vrijednost eura i dolara izjednačila. Ovo znači i da je vrijednost eura od početka godine pala za čak 12 posto.
U popodnevnim satima euro je ipak porastao za 0.15 posto, na 1.00540 dolara.
Ovo je prvi put od 2002. godine da je euro na pragu pariteta s dolarom, a to je ujedno i najniža razina tečaja eura u 20 godina.
Hrvatska baš danas službeno primljena u eurozonu
Zanimljivo je da je baš danas Hrvatska službeno primljena u eurozonu. Kune će eurima zamijeniti 1. januara, i to po tečaju od 7.53450 kuna za jedan euro. Definitivni tečaj konverzije kune u euro jednak je onome po kojem je kuna prije dvije godine uključena u Evropski tečajni mehanizam (ERM II).
Prve dvije sedmice 2023. godine bit će u optjecaju i euri i kune, a nakon toga moći ćemo plaćati samo eurima.
“Želio bih čestitati svojem kolegi Zdravku Mariću i cijeloj Hrvatskoj na tome što su postali 20. zemlja koja se pridružila europodručju. Uvođenje eura nije utrka, već odgovorna politička odluka. Hrvatska je uspješno ispunila sve potrebne gospodarske kriterije te će od 1. januara 2023. plaćati u eurima”, izjavio je na danas češki ministar financija Zbynek Stanjura, koji predsjeda Ecofinom, vijećem za financijske poslove EU koje je usvojilo tri konačna pravna akta koja su potrebna za uvođenje eura u Hrvatskoj.
“Ovo je vrlo snažna, pozitivna poruka svim našim građanima. Zahvalan sam svim institucijama koje su nam pomagale u ovom procesu. Hvala ECB-u i svima koji su sudjelovali i doprinijeli ovom procesu. Hvala hrvatskom timu, vođenom premijerom Plenkovićem, i guverneru Vujčiću. Hvala građanima koji su mi dali priliku da budem ovdje danas”, rekao je bivši ministar financija Zdravko Marić.
Razlozi za snažan pad eura i izjednačavanje s dolarom
CNN, koji je javio da su se euro i dolar danas izjednačili, povezao je to s ruskim plinom. Navode kako je Europska unija prije rata u Ukrajini otprilike 40% svog plina dobila ruskim plinovodima te da sada pokušava smanjiti svoju ovisnost o ruskoj nafti i plinu, dok je Rusija istovremeno smanjila opskrbu plinom nekim zemljama EU, kao i protok plinovodom Sjeverni tok prema Njemačkoj za 60%. Podsjećaju i kako je taj kritični dio infrastrukture za uvoz plina u Evropi zatvoren zbog planiranog održavanja zadnjih 10 dana te da njemački dužnosnici strahuju da se možda neće ponovno uključiti.
Energetska kriza dolazi usporedo s gospodarskim usporavanjem, što dovodi u sumnju može li Evropska centralna banka adekvatno pooštriti politiku kako bi smanjila inflaciju. ECB je najavio da će ovog mjeseca povisiti kamatne stope prvi put od 2011. budući da stopa inflacije u eurozoni iznosi 8.6 posto, piše CNN.
Uglavnom, glavnim se razlozima za snažno slabljenje eura i izjednačavanje s dolarom smatraju energetska kriza i strah od recesije koji je i europski i globalni problem, piše Index.