Uprkos obilju prirodnih resursa, poput brojnih rijeka i šuma, ova zemlja u velikoj mjeri ovisi o uvozu od energenata poput nafte i električne energije, do osnovnih životnih potrepština kao što su hrana i voda.
Istovremeno, skoro 50% populacije je emigriralo u potrazi za boljim životom, dok oni koji su ostali često ovise o novcu koji šalju njihovi rođaci iz dijaspore. Ove novčane doznake su postale ključan izvor prihoda za mnoge porodice, ali i za samu ekonomiju.
Međutim, ovaj model nije održiv jer se veliki dio prihoda troši na uvoz, a trgovinski deficit se neprestano povećava, stvarajući ciklus ovisnosti o vanjskim tržištima. Lokalni uvozni lobiji ostvaruju ogromne profite na račun visokih marži koje su među najvećima u regiji.
Negativni trendovi u vanjskotrgovinskim trendovima Bosne i Hercegovine koji su započeli 2023. godine nastavili su se i u prvim mjesecima 2024. godine, s padom izvoza i istovremenim rastom uvoza. Ovi trendovi predstavljaju ozbiljan izazov za ekonomiju Bosne i Hercegovine i ukazuju na potrebu za strateškim preispitivanjem i prilagođavanjem ekonomskih politika.
Analiza pokazuje značajan pad izvoza od 13,1% u odnosu na isti period prethodne godine, dok uvoz istovremeno raste za 6,7%. Ovo je dovelo do smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom na samo 58,7%, što ukazuje na rastući vanjskotrgovinski deficit koji sada iznosi 1,7 miliona KM.
Pogled na trgovinu unutar CEFTA regije pokazuje još izraženiji pad izvoza za 33,6% i blagi porast uvoza za 8,8%, što rezultira pokrivenosti uvoza izvozom od 81,7%. Ovo ukazuje na značajne probleme u konkurentnosti proizvoda iz Bosne i Hercegovine na ovim tržištima.
U odnosu na zemlje Evropske unije, izvoz je također smanjen za 10,2%, dok je uvoz porastao za 7,1%. Iako je pokrivenost uvoza izvozom nešto bolja (74,1%) u odnosu na ukupnu, i dalje je znatno ispod željenog nivoa.
Pozitivni izzetak u ovom trendu su neočekivani skokovi izvoza u Japan, Irsku i Kanadu, s rastom od 894,4%, 565,3% i 421,2% respektivno. Ovo može ukazivati na nove tržišne mogućnosti ili uspješne pojedinačne izvozne ugovore koji bi mogli biti model za širenje na druga tržišta.
Sa druge strane, veliki pad izvoza prema Luksemburgu, Rusiji i Malti zahtijeva detaljnu analizu razloga iza ovih promjena kako bi se pronašle strategije za stabilizaciju i eventualno povećanje izvoza na tim tržištima.
U svjetlu ovih podataka, preporučuje se hitna revizija trgovinskih strategija, jačanje domaćih kapaciteta za proizvodnju i izvoz, te intenziviranje diplomatskih i trgovinskih inicijativa kako bi se poboljšala pozicija Bosne i Hercegovine na međunarodnom tržištu.
Bosna i Hercegovina zemlja nevjerovatnih potencijala ali i izgubljenih prilika
Dodatni teret za građane predstavljaju i visoki porezi, od kojih se značajan dio troši na održavanje bujne birokratije i administracije, umjesto da se ulaže u ključne sektore poput obrazovanja, zdravstva, kulture i infrastrukture. Ove slabosti infrastrukture dodatno potenciraju izjave političkih lidera koje destabiliziraju situaciju, upozoravajući na mogućnost novih sukoba, čime se stvara nepovoljno okruženje za investicije razvoj.
Zbog svega navedenog, čak i oni koji bi željeli investirati u Bosnu i Hercegovinu ili vratiti se, susreću se s brojnim preprekama. Politička nestabilnost i retorika o mogućem sukobu direktno utječu na ekonomsku klimu, smanjuju vrijednost nekretnina i odvraćaju potencijalne investitore.
U ovoj zemlji postoji jasna potreba za promjenom kursa, za liderima koji će prepoznati i iskoristiti domaće resurse i talente, umjesto da se oslanjaju na kratkoročne dobitke i političke igre. Potrebno je stvoriti stabilno i poticajno okruženje koje će zadržati njene građane, privući investicije i konačno iskoristiti nevjerovatne potencijale koje Bosna i Hercegovina nesumnjivo posjeduje.
Unatoč prognozama analitičara da bi se ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini mogla poboljšati do kraja godine, građani svakodnevno osjećaju težinu stalnih poskupljenja hrane. S obzirom na to da mnogi žive od prosječnih ili čak ispodprosječnih prihoda, uključujući plaće i penzije, financijski pritisak se kontinuirano povećava. Sindikalna potrošačka korpa, prema izračunu Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za mart 2024. godine, dostigla je gotovo tri hiljade maraka.
Građani ističu da su poskupljenja vidljiva svakodnevno i da cijene stalno rastu. Mnogi se pitaju kako uspijevaju preživjeti u takvim okolnostima, s obzirom na stalni rast troškova života i ograničene finansijske mogućnosti. Ova situacija postavlja brojna pitanja o održivosti trenutne ekonomske politike i potrebi za hitnim mjerama za sada samo zanima običnoga građanina uz finansijcki stres, dodatan pritisak predstavlja i briga o zdravlju, s obzirom na to da ekonomska nesigurnost može povećati rizik od zdravstvenih problema uslijed smanjenog pristupa kvalitetnoj prehrani i zdravstvenim uslugama.
Sve dok ovaj problem ne bude problem svih nas u Bosni i Hercegovini će prolaziti priča o tome da se brinu za nas a dodatni kriminal će prikrivati pričama o ratu.
Do tada, narodne izreke o logici i Bosni ostaju aktualne i tačne, ali nadamo se da neće još dugo.
Jer, Bosna i Hercegovina zaslužuje bolje, a njeni građani zaslužuju svijetlu budućnost u svojoj domovini. I po mogućnosti bez ratnih retorika i huškača koji bi samo tuđe sinove slali u rat, a svoje krili po trezorima.
Ili što bi rekao rekao veliki Branko Ćopić: “Znam ja nas, je*o ti nas”.