Potrebno je taj rok produžiti, ali odluku o tome donosi centar u Ženevi, koji rukovodi operacijama deminiranja u svim zemljama u svijetu.
Kazao je to u razgovoru za Fenu vršitelj dužnosti direktora Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Enis Horozović precizirajući da je u Bosni i Hercegovini pod minama još 838 kvadratnih kilometara, a procjenjuje se da na toj površini ima oko 170.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava.
Podsjeća da je 1996. godine utvrđeno da je u BiH pod minama 4.170 kilometara kvadratnih.
– Doprinos u čišćenju od mina prvenstveno je BHMAC-a, te deminerskih organizacija među kojima su Oružane snage BiH, civilne zaštite entiteta i Brčko Distrikta, nevladine deminerske organizacije, kao i komercijalne deminerske organizacije. Po Ženevskoj i Otavskoj konvenciji, 2027. godina označena je kao rok do kojeg bi naša zemlja trebalo da bude očišćena od mina. Međutim, taj rok nije realan i sigurno dotad neće biti Bosna i Hercegovina očišćena od mina. Naredne godine radit ćemo novu strategiju protivminskog djelovanja, a taj rok ćemo nastojati produžiti. Za koji period ćemo taj rok produžiti, ponovo zavisi od ženevskog centra i Otavske konvencije. Potrudit ćemo se da taj rok bude duži, da bude realniji, ali to ne ovisi od nas. To određuje centar u Ženevi, koji rukovodi svim operacijama deminiranja u svim zemljama u svijetu – naglasio je.
Kako je kazao, u Bosni i Hercegovini dosad je zabilježeno više od 1.700 minskih incidenata, u kojima su smrtno stradali i građani i demineri koji su stručnjaci za uklanjanje mina. Smrtno su stradale 624 osobe, od čega 53 deminera. Nesreće, u procesu deminiranja, imala su 134 deminera.
Horozović precizira da građani najčešće smrtno stradaju od mina u slučajevima sakupljanja drva i sekundarnih sirovina. Kako je kazao, često ulaze u propisno obilježena minska polja, zanemarujući oznake ‘Pazi mine’.
– Prošle godine u Doboju je smrtno stradala jedna osoba, pri skupljanju sekundarnih sirovina. Prošao je pored oznake na kojoj je pisalo ‘Pazi mine’, a kažu da je bio iskusan pa je čak i on uklanjao neke od mina. Treba napominjati građanima da to ne rade. Ne treba niti da uklanjaju te oznake jer je i to ugrožavanje života isto kao i da ste postavili minu – naglasio je.
U Sedmici Crvenog križa i Crvenog polumjeseca, BHMAC organizirao je u suradnji sa Društvom Crvenog križa BiH i drugim partnerskim agencijama, pokaznu vježbu spašavanja povrijeđenih iz minskog polja.
– Cilj te vježbe bio je edukacijom doprinijeti preveniranju svakog incidenta, a i kad se desi spasiti ljudski život što i jeste najvažnije. U vježbi su pri tom pokazali koordinaciju i saradnju svih relevantnih institucija. U toj pokaznoj vježbi građanin je stradao, kad je naišao na protivpješadijsku minu. Mogle su se vidjeti deminarske organizacije na zadatku, koji su prvo utvrdili da li ima još negdje minsko sumnjivih sredstava. Prikazali su na koji način se pristupa unesrećenom te kako potom Crveni križ pomaže unesrećenom i transportuje ga na daljnje pružanje pomoći – kazao je.
Tom vježbom je, kaže Horozović, naglašeno i to da građani ne treba da idu u minsko polje i da ne mogu pomoći unesrećenom, mogu samo i oni stradati.
Horozović pojašnjava da je, u procesu deminiranja u Bosni i Hercegovini, BHMAC krovna organizacija. Involvirani su u sve procese deminiranja, od početka do kraja. BHMAC prvo na terenu vrši netehničko izviđanje, a na kraju procesa izdaju deklaraciju o tome da je određena površina slobodna od mina.
Horozović kaže da BHMAC izdaje zadatke deminerskim organizacijama, koje kao jedan od načina da utvrde prisustvo minsko eksplozivnih sredstava mogu, među ostalim, da angažiraju i specijalno za to educirane pse. Najbolji u tim poslovima su belgijski ovčari. Kad psi prođu obuku, iz BHAMAC-a dobiju za to deklaraciju. Nedavno su tako i u penziju poslali jednog od tih pasa, nakon što je odradio radni vijek na poslovima deminiranja.