U mnogim slučajevima, razlog tomu je nedostatak dostupnih dokumenata zbog nereguliranog vlasništva. Uočene zakonske manjkavosti nameću potrebu za njihovim unapređenjem kako bi se riješio ovaj problem.
Prilikom prijave prebivališta u Bosni i Hercegovini, identificirani su brojni problemi koji posebno pogađaju socijalno ugrožene skupine i romsku populaciju. Problemi proizlaze iz procedura legalizacije boravka, a ako se ne riješe, to bi moglo dovesti do daljnje marginalizacije tih skupina i povećanja rizika da postanu žrtve trgovine ljudima.
Direktor Udruge Zemlja za djecu u BiH, Mirsad Bajramović, naveo je primjer djeteta koje je postalo žrtva trgovine ljudima. Dijete je imalo prebivalište u Republici Srpskoj, ali nakon što je napunilo 18 godina i odjavilo prebivalište, nije bilo u mogućnosti prijaviti novi boravak jer nije posjedovalo stambenu jedinicu.
Zlatan Begić, profesor Pravnog fakulteta u Tuzli, istaknuo je kako važeći zakon o prebivalištu državljana BiH postavlja isključujuće uvjete, što može onemogućiti određene osobe u prijavljivanju prebivališta. Ako osoba ne može prijaviti prebivalište, time je dovedena u situaciju da joj budu uskraćena i druga osnovna prava.
Ovi problemi proizlaze iz Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH koji, od 2015. godine, zahtijeva dokaz o vlasništvu ili valjan pravni osnov za prijavu prebivališta. Posebno je u romskim zajednicama nedostatak dokumenata povezan s nereguliranim vlasništvom.
Jasmin Bešić, direktor USAID/INSPIRE programa, naveo je kako njihov projekt ima za cilj unaprijediti ljudska prava socijalno marginaliziranih skupina, osobito romske populacije, putem izmjena zakona u BiH. Time žele smanjiti mogućnost zloupotrebe ovih skupina i eliminirati rizik od trgovine ljudima.
Aktivnost zagovaranja izmjena i dopuna Zakona o prebivalištu planira se provoditi do kraja godine, u okviru projekta “Svjetionik slobode: Naš put ka zaštiti romske populacije od trgovine ljudima”, uz podršku Programa zaštite ljudskih prava, prenosi BHRT.