Tako su, prema ovim podacima, krediti stanovništvu 2014. godine iznosili 7,42 milijarde KM, dok su u oktobru prošle godine oni bili u iznosu od 12,76 milijardi KM.
Znači, veći su za tačno 5,34 milijarde KM.
Kako stoji u ovim podacima, ukupni krediti su 2014. godine iznosili 16,47 milijardi KM, dok su u oktobru 2024. bili veći za 8,89 milijardi KM i iznosili su 25,36 milijardi KM.
Iz Centralne banke BiH su u analizi naveli da i pored pooštravanja kreditnih standarda u sektoru nefi¬nansijskih privatnih preduzeća i percepcije viših rizika od strana banaka, visoka tražnja za kreditima i dalje presudno utiče na kreditnu dinamiku u BiH.
“Godišnja stopa ukupnog kreditnog rasta u oktobru 2024. godine (9,4%) neznatno je niža od najveće u zadnjih 15 godina (9,7% u 7/2024). Kamatna stopa na novoodobrene kredite stanovništvu (5,6%) na nivou je ovogodišnjeg prosjeka. Na tržištu novoodobrenih kredita ne¬finansijskim preduzećima prosječna ponderisana kamatna stopa u oktobru iznosila je 4,4%, a kod sektora stanovništva 5,6%”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Dodali su da je visoka tražnja za kreditima i dalje glavni faktor kreditnog rasta, uz stagnaciju kamatnih stopa na tržištu BiH.
“Nastavljen je višemjesečni rast ukupnih depozita, koji je u oktobru bio koncentrisan u sektoru stanovništva i nefinansijskih privatnih preduzeća. Obaveze sektora generalne vlade prema bankama su blago porasle, a izloženost banaka prema ovome sektoru se nije značajno promijenila”, kazali su iz CB BiH.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da ove podatke treba razmatrati u kontekstu promjene ključnih makroekonomskih indikatora u protekloj deceniji.
“Ukoliko imamo u vidu da je bruto domaći proizvod BiH u tom periodu povećan za 12 milijardi KM, a ukupni depoziti stanovništva za sedam milijardi KM, rast kredita za pet milijardi ne predstavlja iznenađujući podatak. Usljed rasta zarada u proteklom periodu rasla je i kreditna sposobnost građana, što je rezultiralo rastom kreditnih plasmana banaka”, naglasio je Mlinarević.
Prema njegovim riječima, nažalost, rast potrošačkih kredita usljed nekonkurentnosti domaće proizvodnje doprinosi rastu našeg trgovinskog deficita i ovaj kreditni rast ne podstiče rast domaće proizvodnje.
“Iz ugla uticaja kreditnih plasmana banaka mnogo je značajnije pratiti obim i strukturu njihovih plasmana privredi. Preko analize tog podatka bismo mogli doći do odgovora u kojoj mjeri je bankarski sektor faktor podrške privrednom razvoju BiH”, zaključio je Mlinarević, prenose Nezavisne.