On je to učinio kako bi skrenuo pažnju svjetske, a prije svega britanske javnosti na rat u BiH na stradanje građana Bosne i Hercegovine, koji su ubijani, proganjani i ponižavani samo zato što se drugačije zovu i mole Bogu.
– Britanska vojska ne smije biti počasnom gardom na masovnoj sahrani. Bosanske bebe, djeca i žene čekaju da im političari daju ono što sigurno mogu dati – vojnu zaštitu – napisao je 48-godišnji Britanac u oproštajnom pismu.
Graham Bamford nije bio povezan s BiH i njenim građanima. Međutim, slike užasa iz BiH su ga natjerale na žrtvovanje.
U tadašnjim svjedočenjima poznanika i psihologa, u svakoj je dječijoj žrtvi u BiH vidio svoju kćerku. Njegovo stanje se pogoršalo nakon snimaka masakra u Ahmićima, 16. aprila 1993. godine, kada je ubijeno 116 osoba, a među njima i tromjesečna beba.
Bamfordovo ime se u BiH spominje tek 6. aprila, tokom dodjele nagrade nazvane po njemu koju je ustanovila Gradska uprava Grada Sarajeva 2009. godine.
Nijedna ulica danas ne nosi ime Grahama Bamforda niti je u gradu pronađeno mjesto za spomenik koji je napravio akademski kipar Mustafa Skopljak, saopćio je BH UK Network.