Kada pogledamo cijene životnih namirnica u marketima, račune za komunalne usluge koje dospijevaju uredno svaki mjesec, pa odjeća, obuća, kirija (za stan ili poslovni prostor ako nemamo svoje ili radimo za nekoga), pa kredit, školovanje djece itd, pa i da primamo i tri plate malo je da se sve namiri.
Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine (SSSBiH) izračunao za mart ove godine iznosi 3.166,30 KM.
Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za januar ove godine, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, iznosila je 1.546 KM. Minimalna plata prema odluci Vlade FBiH je 1.000 KM. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 48,83 posto. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 31,58 posto. Prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.
U razgovoru za portal Bosnainfo potrošačku korpu, cijene i realnost koju svjedočimo komentirala je Gordana Bulić, predsjednica Udruženja potrošača Tuzlanskog kantona.
„70 posto porodica se nalazi na ivici siromaštva“
„Mi ne komentarišemo sindikalnu potrošačku korpu, jer nije nam poznata metodologija kako to oni rade, tako da ne bih ulazila u te cifre, ali da je život skup i da građani Bosne i Hercegovine i potrošačI, dakle, preko 70 posto porodica se nalazi na ivici siromaštva. Svima je nama jasno da su prosječne plate, odnosno, penzije sa kojima žive naši građani, bile one prosječne ili više od prosječnih da su sasvim sigurno nedovoljne većini građana.
Preko 70 posto porodica ima problem kako da u suštini preživi od 1-og do 1-og u mjesecu, kako da kupi osnovne životne proizvode, a da pri tome ostane za plaćanje računa i komunalnih obaveza koje svaki mjesec redovno dolaze, zaista je teško bilo kakav savjet ili preporuku dati. Nažalost, ne postoji rekla bih neka državna ili bilo kakva ’stipendija’ da kažem, kako bi se građanima olakšalo, nažalost to ne postoji ni u drugim zemljama.
Vidimo da inflacija ima maha, pogotovo sad kad se dešavaju ovi istupi ekonomske politike SAD pa neki proizvodi još dodatno poskupljuju, tako da iz nekog možda postojećeg razloga, neke panike ili procjene proizvođača određenih roba, ali je činjenica da cijene hrane neprestano i svakodnevno rastu, da cijene i komunalnih usluga su proraktično u porastu. Možda malo manje imamo rast cijena roba i kućanskih aparata, ali kako sam rekla prethodno, preko 70 posto porodica je na ivici siromaštva, pa ne mogu da kupe ni osnovne životne proizvode i namirnice koje su im potrebne, mnogi i ne razmišljaju o zamjeni mašine za veš, o zamjeni nekih skupljih kućanskih aparata, tako da zaista se živi teško“, mišljenja je Bulić.
„S jedne strane siromaštvo, s druge strane enormne količine bacanja hrane“
Živimo neobjašnjive paradokse. U Bosni i Hercegovini se prema podacima UNDP-a procjenjuje da gotovo 500 tona otpada hrane svaki dan završi na deponijama. U Kantonu Sarajevo više od 12 posto dnevnog otpada čini upravo hrana. Ovo bacanje hrane izaziva mnoge negativne posljedice, ne samo finansijske gubitke.
„Bilo kakav koncept je teško predložiti, ali mi iz Udruženja potrošača pokušavamo građane upozoriti na to i istaknuti da koliko god smo siromašni, mi iz Bosne i Hercegovine dosta hrane bacimo što bi značilo da ipak trebamo malo više voditi računa i planirati svakodnevno naše potrebe, odnosno dnevnu potrošnju, da ne dođemo u situaciju da neke namirnice koje smo skupo platili da ih moramo baciti.
Smatramo da se trebamo oduprijeti nekim konzumerističkim željama koje zaista u ovakvoj jednoj siromašnoj i teškoj sredini nema mjesto da na takav način razmišljamo, da prije svega budemo racionalni u potošnji. Oni koji imaju priliku i mogu neka zasade nešto za vlastite potrebe, za vlastito domaćinstvo. Ima nas dosta koji imamo zemlju ili baste ili neka zemlja koja je blizu nas, a koja se ne koristi pa vidjeti opciju da nam se omogući korištenje iste po prihvatljivim uslovima da se obrađuje i nešto zasadi“, poručuje Bulić za Bosnainfo.
Potrošači nisu svjesni kolektivne moći koja kada je na pravi način usmjerena dovodi do rezultata. Imali smo pokušaj bojkota trgovina koji je pokazao kako to nije ispravan način postupanja, trebalo se smišljeno i planski djelovati.
„Pravi bojkot je da se kupuje tamo gdje je jeftinije“
„Pozivamo potrošače da primijene način bojkota kupovine, ali tako da kupuju u onim marketima gdje je proizvod i 0,05kf jeftiniji, naprimjer suncokretovo jestivo ulje da kupe u marketu u kome možda inače i ne kupuju, ali ako je ono 0,05kf jeftinije nego u marketu gdje inače kupuju, trebalo bi da se potrude da kupuju gdje je jeftinije.
Samo bojkotom viših cijena možemo doprinijeti da se pojača konkurencija među ponuđačima i da oni koji su skuplji – snize svoje cijene i da tako budu konkurentniji da bi zadržali mjesto u rafi, na polici i to je jedini pravi način bojkota. Sve drugo je više populistički bojkotovanje svega jedan dan, pa onda sutra ili dan ranije kupovanje svega što nam treba i time mi u suštini ništa ne uradimo, jer samo odgađamo kupovinu. Pravi bojkot je da se kupuju tamo gdje je jeftinije pa i 0,05kf“, ističe Bulić.
Izrada socijalne karte koja bi trebala omogućiti pravičniju raspodjelu javnog novca za socijalno ugrožene građane u Bosni i Hercegovini, koja se već godinama najavljuje još uvijek je samo tema o kojoj se tek povremeno govori. U entitetima, kako Federacije BiH i tako i RS, priprema socijalnih karata je još uvijek u fazi analiza i priprema. Za to vrijeme, vlasti povremeno dijele jednokratne pomoći.
„Mi najmanje žalbi imamo za rast cijena, potrošači su potpuno svjesni da mi imamo slobodno formiranje cijena, slobodno tržište, svako onaj ko prodaje formira cijenu kako on smatra i da taj proizvod tržište može apsorbovati po određenoj cijeni.
Postoji jedan veliki nedostatak, a to je da mi nemamo socijalne programe, nemamo socijalne karte iz kojih bi se jasno i dokumentovano vidjelo koje su to osobe, koje su to porodice u stanju socijalne potrebe i kojima je zaista neophodno pomoći da prežive ovo teško vrijeme, tako da jednostavno situacija je takva, da se svi moramo potruditi da budemo racionalniji u potrošnji“, zaključila je Bulić za Bosnainfo.