Tema ilegalnih migracija potresa cijelu Evropu i ne događa se samo u Sloveniji, rekao je slovenski premijer Robert Golob, javlja Anadolu.
Predsjednik slovenske odgovarajući je na zastupnička pitanja na početku redovite martovske sjednice Državnog zbora (parlamenta) između ostalog, rekao je da će planirani novi azilantski centri biti privremeni te da Slovenija računa na strože međunarodne zakone po pitanju migracija.
Trenutno, navodi Golob, dolaze uglavnom ljudi iz Sirije i Afganistana, a nema naznaka da će se taj “problem sam riješiti pred slovenskom granicom”.
“Na svakom Evropskom vijeću čelnici zemalja EU-a raspravljaju o tome da samo koordiniranom akcijom možemo ublažiti protok ilegalnih migracija”, istakao je Golob.
On je pojasnio kako se Slovenija geografski nalazi na jednoj od ključnih migracijskih ruta, na južnobalkanskoj ruti.
Od 300.000 ilegalnih migranata koji su prošle godine ušli u EU, oko 60.000 ih je prešlo preko Slovenije.
“Znamo da će se ti tokovi nastaviti, jer žarišta u svijetu nažalost ne jenjavaju, rekao je Golob.
Prema Golobovim riječima, Slovenija je svjesna svoje uloge u migracijskom koridoru, a njezina je zadaća osigurati da migracije što manje pogađaju lokalno stanovništvo.
Kako je pojasnio, u tu je svrhu prošle godine uveden nadzor granice s Hrvatskom i Mađarskom. Pooštrili su policijski nadzor i u općini Brežice, jer je ove godine 82,4 posto svih migranata ušlo u Sloveniju upravo u ovoj općini.
Policija migrante presreće odmah nakon prelaska granice, no prema Golobovim riječima, ranije to nije bio slučaj. Potom ih odvode u policijsku postaju u Brežicama, gdje ih prihvate i evidentiraju. Nakon uspostave centra na Obrežju više ne bi bio potreban prijevoz migranata do policijske postaje u središtu Brežica.
“Odabir dviju lokacija uvjetovan je dvama čimbenicima koje je predložila policija”, kaže Golob.
Prvi kriterij policije bila je lokacija, predložili su da se centar uspostavi što bliže mjestu gdje se presretnu pridošlice. Drugi kriterij pri odabiru lokacije bilo je državno vlasništvo nad teritorijem na kojem se može razvijati dodatne kapacitete.
Golob je dodao da Slovenija četiri centra za azil, čiji kapaciteti trenutno nisu opterećeni, ali se situacija mijenja u ljetnim mjesecima, kada su migracije veće.
“Tada su prenatrpani postojeći domovi za azilante, tada se javlja potreba za privremenim, prijelaznim smještajem. To je svrha ove dvije lokacije, da budemo spremni ako treba. Ono što danas trebamo je da na mjestima gdje ih presrećemo, zbog čega smo i odabrali Obrežje, provedemo sve procedure koje smo dužni po međunarodnom pravu. sa stajališta odbijanja na granici. To pakt omogućit će slovenskoj policiji da bude učinkovitija u vraćanju migranata iz onih zemalja u kojima zapravo nema ratnog stanja. Danas policija, nažalost, ima vezane ruke prema međunarodnim konvencijama i ne može razlikovati migrante koji se pojavljuju na našoj granici. To je stvar suda, a ovdje su postupci nažalost dugotrajni”, kaže Golob.
Golob je dodao da jedino EU može mijenjati međunarodna pravila, a pakt o migracijama trebao bi znatno skratiti procedure.
Slovenski premijer je pojasnio kako je pohađanje osnovne škole ustavno pravo, a ujedno i dužnost svakog djeteta, bez obzira na njegovu nacionalnu pripadnost. Prema njegovim riječima, devet posto svih učenika koji nisu rođeni u Sloveniji upisano je u osnovne škole.
S obzirom na potrebu za radnom snagom iz inostranstva, očekuje da će postotak djece rođene izvan zemlje i dalje rasti.
“Ne možemo se zaslijepiti pred činjenicom da tržište rada ne treba nove radne migrante. Naša je dužnost pomoći im da se integriraju. Jer, trebamo njihove vrijedne ruke i njihovu pamet da bi Slovenija rasla. Mi smo ti koji ih pozivamo i moramo se pobrinuti da budu što bolje integrirani u društvo”, rekao je Golob.
Rekao je da je među novostima mogućnost organiziranja dopunske nastave slovenskog jezika i sistematizacija novih radnih mjesta. Ovdje je na direktoru da nađe učitelja i osigura da se takva nastava odvija.
Golob je kazao kako misli da je ideja po kojoj bi se učenike koji nisu iz Slovenije, umjesto s vršnjacima, upućivalo u posebne škole i onda postavljalo uvjete da ako nemaju dovoljno znanja slovenskog, ne mogu nastaviti osnovnu školu, “diskriminirajuće i uvredljivo”.
Dodao je kako je struka jednoglasna da učenici jezik najbolje uče u društvu i kontaktu s vršnjacima.
Premijer je dodao da struka, a ne političari, moraju odgovoriti što mogu učiniti da se studenti imigranti bolje integriraju u društvo.
“Ti problemi će rasti, potrebna nam je strana radna snaga i želimo da oni dođu sa svojim porodicama da se lakše integriraju”, rekao je Golob.