Oznaka „upotrebljivo do“ odnosi se na sigurnost hrane, a „najbolje upotrijebiti do“ na kvalitet hrane. U skladu s propisima Evropske unije, sva pretpakirana hrana mora sadržavati oznake s ovim informacijama.
Evropska komisija procjenjuje da se, od ukupno 58 miliona tona bačene hrane u Evropskoj uniji na godišnjem nivou, skoro 10 %, može povezati s oznakom datuma na hrani.
Oznaka „upotrebljivo do“ odnosi se na sigurnost hrane i znači da se hrana može konzumirati do datuma navedenog na ambalaži. Nakon isteka navedenog roka hrana više nije sigurna za konzumaciju i mogla bi prouzročiti zdravstvene tegobe. Ta se oznaka stavlja na svježu i lako kvarljivu hranu, kao što su npr. riba, meso i mliječni proizvodi.
S druge strane, oznaka „najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitet hrane te će, ako se pridržavate uputstava za čuvanje, hrana biti sigurna za jelo i nakon isteka datuma „najbolje upotrijebiti do“, no možda neće imati jednak okus ili teksturu. Stoga je ne morate nužno odmah baciti!
„Označavanje roka trajanja hrane zasniva se na nauci. Jasne i tačne informacije na ambalaži te bolje razumijevanje i upotreba oznaka roka trajanja hrane mogu doprinijeti smanjenju bacanja hrane i sigurnosti hrane u Evropskoj uniji“, objašnjava Michaela Hempen, mikrobiolog Evropske agencije za sigurnost hrane (EFSA).
Naučnici koji se bave sigurnošću hrane blisko sarađuju s prehrambenom industrijom kako bi se osigurali jednaki kriteriji prilikom određivanje roka trajanja. Dobro je znati da nam nauka može pomoći u donošenju pravih odluka kada je riječ o sigurnosti hrane i bacanju hrane.
Valja spomenuti i kako je EFSA razvila smjernice koje prehrambenoj industriji pomažu odlučiti kada upotrijebiti oznaku „upotrebljivo do“, a kada „najbolje upotrijebiti do“, kako bi se dodatno smanjila količina bačene hrane.
Osim provjeravanjem roka trajanja, bacanje hrane može se smanjiti:
Izbjegavanjem impulzivne kupovine – Planirajte kupovinu i napravite spisak prije odlaska u prodavnicu. Ne kupujte kada ste gladni, jer ćete u tom slučaju kupiti više nego što vam je potrebno. Kupujte voće i povrće koje nije unaprijed pakovano tako da možete kupiti upravo onoliko koliko trebate.
Pravilnim skladištenjem hrane – Čuvajte hranu u skladu s uputstvima navedenim na pakovanju. Novokupljenu hranu rasporedite u zadnji dio frižidera ili polica, a hranu koja je ranije nabavljena prebacite naprijed.
Iskorištavanjem ostataka hrane – Ostaci obroka često se zaborave u frižideru i bace kada se pokvare. Spremanje ostataka u providne posude pomaže vam da ne zaboravite na tu hranu. Budite kreativni prilikom kuhanja i iskoristite ostatke obroka za pripremu nekih novih jela.
Od omekšalog voća možete napraviti kompote ili pite, a manje svježe povrće možete upotrijebiti za pripremu juhe.
Zamrzavanjem ostataka hrane – Ako vam je dovoljna manja količina hljeba, ostatak zamrznite te potrebnu količinu izvadite nekoliko sati prije obroka. Isto tako, zamrznite višak kuhane hrane i tako osigurajte gotov obrok za dane kada ste preumorni za kuhanje.