Da će Sarajevo biti domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara objavljeno je davnog 18. maja 1978. godine, a Međunarodni olimpijski komitet je u Atini odabrao Sarajevo za organizatora XIV Zimskih olimpijskih igara.
U konkurenciji su bili japanski Sapporo i zajednička kandidatura dva švedska grada Falun i Göteborg, a glavni grad Bosne i Hercegovine tada je za samo tri glasa odnio pobjedu.
Olimpijska baklja krenula je iz Olimpije u Grčkoj, odakle je avionom stigla u Dubrovnik. Pod budnim okom maskote Vučka, koji je tih dana bio najredovniji gost svih televizija, novina i ulica širom zemlje, baklja je prešla 2.289 kilometara kroz Jugoslaviju.
Prva medalja za Jugoslaviju
Nosilo ju je ukupno 1.600 ljudi, a posljednja je bila klizačica Sanda Dubravčić, koja će 8. februara 1984. godine zapaliti olimpijski plamen i time označiti početak Igara u Sarajevu.
Olimpijada je došla u grad s tri religije, jednom ideologijom i posebnim ljudima, a Sarajevo je postalo centar svjetskih i medijskih interesovanja.
U organizaciju su utrošena velika sredstva. Pripreme koje su trajale godinama, pored dobro organizovanih igara, kao rezultat imaju izgrađene saobraćajnice, stambena naselja, hotelske komplekse kako na planinama (Bjelašnica, Igman, Jahorina) tako i u gradu, sportski centri Skenderija i Zetra, žičare, ski liftovi…XIV Zimske olimpijske igre bile su održane od 8. do 19. februara.
U programu je bilo alpsko skijanje (Bjelašnica i Jahorina), bob i sankanje (Trebević), hokej i umjetničko klizanje (Zetra i Skenderija), biatlon, nordijsko skijanje i skokovi (Igman). Na ovim igrama prijavilo se 49 nacionalnih olimpijskih komiteta.
Otvaranje XIV zimskih olimpijskih igara pratilo je oko 60 000 Sarajlija, na stadionu Koševo, i oko dvije milijarde ljudi preko TV-a. Olimpijski plamen je upalila klizačica Sanda Dubravčić.
Igre su među učesnicima, a i među gledateljima ostale u vrlo dobrom sjećanju. Nama domaćinima je posebno bilo drago što je slovenski alpski skijaš Jure Franko osvojio srebrnu medalju u veleslalomu – prvu medalju koju će Jugoslavija dobiti na zimskim olimpijadama.
Franka su Sarajlije na skijalištu bodrile s transparentima na kojima je pisalo “Volimo Jureka, više od bureka”.
Najuspješniji su, skoro prema tradiciji bili sportisti iz SSSR-a s 25 medalja (6 zlatnih, 10 srebrenih, 9 brončanih) i Istočne Njemačke sa jednom manje, ali i više osvojenih zlata (9, 9, 6).
Igre su protekle u prijateljskoj atmosferi, za koju su bili zaslužni iznimno ljubazne Sarajlije, te su ostale upamćene kao jedne od najbolje organizovanih Igara do tada.
Četrdeseta godišnjica Zimskih olimpijskih igara, održanih 1984. godine u Sarajevu u neredne dvije sedmice, tačnije od 8. do 19. februara bit će obilježena brojnim međunarodnim sportskim takmičenjima, kulturnim događajima i manifestacijama, a grad Sarajevo će opet imati priliku oživjeti svoj olimpijski duh.
Tim povodom za Bosnainfo je govorio generalni sekretar Olimpijskog komiteta Bosne i Hercegovine Said Fazlagić.
“Obilježavanje 40 godišnjice od Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu činit će revijalni, sportski, edukativni, kulturni program. Onaj najatraktivniji dio je naravno sportski. Tako ćemo moći uživati u ski trčanju (“FIS Kup” Igman), u alpskom skijanju na Bjelašnici će se održati Europa kup u superveleslalomu, u biatlonu će biti Balkan kup na Dvorištima (Jahorina), kao i Snowboard, hokej na ledu u Skenderiji, a tu je još karling, umjetničko i brzo klizanje. Sa žaljenjem možemo reći da nećemo uspjeti oživjeti sve olimpijske discipline. Prije svega tu mislim na skijaške skokove na Igmanu i bob stazu na Trebeviću, koji nažalost ni nakon 40 godina nisu obnovljeni. Upravo će ovo biti prilika da kroz ovu obljetnicu pokušamo pokrenuti priču oko obnove ovih sportskih borilišta, kazao je Fazlagić.
Uspomene i sjećanje na Sarajevo
U Sarajevu na obilježavanju 40. godišnjice Zimskih olimpijskih igara bit će prisutni mnogi učesnici i dobitnici olimpijskih medalja, među kojima je legendarni slovenski alpski skijaš Jure Franko, koji je osvojio srebrnu medalju u veleslalomu i jedinu na Igrama za Jugoslaviju.
“Kada govorimo o našim gostima tu će biti prisutni Visoki zvaničnici Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK), Evropskog olimpijskog komiteta (EOK) i gosti prijateljskih država regiona. Od sportista sa olimpijade u Sarajevu će prisustvovati zlatna umjetnička klizačica Katarina Witt, osvajač prve olimpijske medalje za tadašnju SFRJ alpski skijaš Jure Franko, zatim skijaši Bojan Križaj, Mateja Svet, ski skakač Miran Tepeš, umjetnička klizačica Sanda Dubravčić, koja je upalila olimpijski plamen na stadionu Koševo, kao i slavni britanski par u umjetničkom klizanju Jayne Torvill – Christopher Dean, kazao je Fazlagić.
Pitali smo našeg sagovornika može li Sarajevo ponovo dobiti organizaciju neke slične manifestacije u neko dogledno vrijeme.
“Nakon EYOF-a 2019 (Evropski olimpijski festival mladih), Sarajevo je bi moglo postati po treći put olimpijsko. Naime, Sarajevo je kandidat za Olimpijske igre mladih (YOG) 2032. godine. Igre bi se održale na postojećim olimpijskim borilištima uz uslov da se bob staza i skakaonica na Igmanu obnove. Upravo ćemo ovu posjetu čelnika MOK-a i EOK-a, političkih predstavnika grada Sarajeva i države BiH iskoristiti, ne bi li ih ubijedili koliko bi to dobro bilo za grad, državu i cjelokupnu zajednicu, kazao je Fazlagić.
Za kraj razgovora pitali smo našeg sagovornika šta za njega predstavljaju Zimske olimpijske igre u Sarajevu i koje uspomene i sjećanja nosi iz tog perioda.
“Ja sam bio četrnaestogodišnjak kada je bila Olimpijada. Prva stvar koje se sjećam da sam vidio Kirka Douglasa, slavnog holivudskog glumca, kao i neki prehrambeni artikli kao što je limenka Coca Cole, neke posebne čokolade koje su bile dostupne samo na zapadnom tržištu ili neko egzotično voće. Ono što mi je najbitnije, a vezano je za olimpijadu je buđenje olimpijskog duha, prijateljstva i poštovanja. Da ne bude samo sjećanje, to je prilika i šansa za budućnost i neke nove generacije da Bosna i Hercegovina i Sarajevo opet budu centar svijeta, zaključio je Fazlagić.
