Generalna skupština Ujedinjenih nacija (GSUN) usvojila je nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici sa 84 glasa za, 19 protiv i 68 suzdržanih.
Većina zemalja članica UN-a odlučila je da se 11. juli svake godine obilježava kao Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici.
Rezolucijom o genocidu u Srebrenici 11. juli je odobren na isti način na koji je 27. januar određen za Dan sjećanja na holokaust, a 7. april kao Međunarodni dan razmišljanja o genocidu nad Tutsima 1994. u Ruandi.
Inače, sjednici su prisustovali predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović i član Predsjedništva Željko Komšić.
Najava da će ovo međunarodno tijelo odlučivati o rezoluciji koja uključuje Srebrenicu, izazvala je brojne reakcije u cijelom svijetu, posebno u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Na našem portalu ste mogli pratiti uživo zasjedanje Generalne skupštine UN-a.
Njemačka, koja je inicijatora rezolucije zajedno sa Ruandom, predstavila je nacrt rezolucije. O prijedlogu dokumenta pod nazivom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995” nije bila održana formalna debata – već su države mogle da obrazlože svoj stav.
Za usvajanje nacrta rezolucije potrebna je bila prosta većina – to je 97 od 193 članice UN-a.
17:23 Nakon glasanja usvojena je rezolucija o genocidu Srebrenici!
17.10 Predstavnik Kine u Ujedinjenim nacijama obratio se na sjednici Generalne skupštine UN na kojoj se raspravlja o Rezoluciji o Srebrenici. Izjavio je da Kina neće glasati za rezoluciju.
“Bosna i Hercegovine mora shvattiti suživot svih svojih etničkih grupa”, rekao je.
17:05 Predstavnica Nikaragve je rekla da je njena država uvijek podržavala rezolucije o genocidu.
“Ova rezolucije neće podržati pomirenje i ujedinjenje u regiji, jer ne predstavlja sve satvove stanovnika u BiH”, kazala je predstavnica Nikaragve.
16:55 Sada govori predstavnik Venecuele.
“Pred nama je težak zadatak. Gotovo prije 10 godina, 2015. smo imali sličnu inicijativu. Venecuela je tada bila suzdržana od glasanja“, kaže predstavnik Venecuele.
16:52 Predstavnik Azerbejdžana je tokom svog govora rekao da ova država neće glasati ako se bude tražilo glasanje za rezoluciju o genocidu u Srebrenici.
Sada govori predstavnik Kube.
“Kuba daje podršku dijalogu. Ne dajemo prednost i odbijamo tekst nacta rezolucije“, kazao je predstavnik Kube.
16:48 Nakon Kine za riječ se javio predstavnik Namibije koji je rekao da će njegova država ostati suzdržana prilikom glasanja.
16:32 Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je zemlje članice UN-a da ne podrže rezoluciju o Srebrenice.
“Zašto se usvaja rezolucija kad govorimo o pojedinačnoj pravnoj odgovosti. To je već urađeno putem optužnica, presuda i svi koji su bili optuženi su osuđeni. Nema pojednačnih imena iu rezoluciji, sve je o svemu, ali uopćeno”, kazao je Vučić.
Kazao je da taj dokument neće doprinijeti pomirenju u BiH i regiji.
16:27 Riječ je dobio Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije.
16:25 Antje Leendertse je tokom svog izlaganja kazala da rezolucija nije protiv Srbije i da svi procijene tekst prema onome što u njemu piše, naglašava podršku koju su rezoluciji dale zemlje zapadnog Balkana
16:23 Dok Njemačka izlaže nacrt rezolucije, Denis Bećirović je uputio poruke pred sjednicu Generalne skupštine UN-a.
“Učinili smo sve što smo mogli i znali. Savjest nam je mirna. Neka pobijedi istina”, poručio je Bećirović.
16:15 Nakon uvodnih riječi, riječ je dobila predstavnica Njemačke, koja je inicijator rezolucije o Srebrenici uz Ruandu, da predstavi nacrt rezolucije “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995“.
16:13 Sa malim zakašnjem od 10 minuta počela je sjednica na kojoj će se, između ostalog, razmatrati rezolucija o genocidu u Srebrenici.
16:05 Važno je naglasiti, prije početka same sjednice, da od zapadnobalkanskih država među kosponzorima nacrta rezolucije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija.
Dok joj se zvanični Beograd protivi i lobira protiv nje, dio tamošnje javnosti – oličen u antiratnom nevladinom sektoru, kao i pojedini opozicioni političari, zalažu se za njeno prihvatanje i usvajanje.
15:58 Predloženi nacrt rezolucije, u koji je portal Radiosarajevo.ba imao uvid preko ambasadora BiH pri UN-u Zlatka Lagumdžije, ne spominje nikakav vid odgovornosti bilo kog naroda ili države već, između ostalog, poziva na bezrezervnu osudu poricanja genocida u Srebrenici.
Također, osuđuje postupke koji veličaju osuđenike za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.
15:53 U 16 sati po našem vremenu članice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija glasaju o nacrtu rezolucije o genocidu o Srebrenici, a sve iz minuta u minut možete pratiti na portalu Bosnainfo.
Prema informacija koje ima naš portal, zasjedanje Generalne skupštine Ujedinjenih nacija trebalo bi da traje tri sata.
Kako saznaje Glas Amerike u Ujedinjenim nacijama Njemačka, koja je jedan od inicijatora, predstaviće nacrt rezolucije. O prijedlogu dokumenta neće biti održana formalna debata – već će države moći da obrazlože svoj stav, usljed čega neće biti zvanične liste govornika tokom zasijedanja.
Takođe, kosponzorima nacrta rezolucije neće biti omogućeno da se obrate. U te zemlje, između ostalog spadaju Sjedinjene Države, Francuska ili Italija, ali i balkanski kosponzori, Bosna i Hercegovina, Slovenija, Hrvatska, Sjeverna Makedonija. Do zaključenja teksta nacrt rezolucije o Srebrenici kosponzorisalo je 39 država.
Njemačka i Ruanda: Svaki prijedlog Srbije za izmjenu nacrta rezolucije bio bi shvaćen veoma ozbiljno
Glas Amerike imao je uvid u reagovanje Nemačke i Ruande, inicijatora nacrta rezolucije o genocidu u Srebrenici, na pismo kojim se Stalna misija Srbije pri Ujedinjenim nacijama obratila svjetskoj organizaciji povodom tog dokumenta.
U tom pismu je zatraženo da nacrt rezolucije bude povučen uz napomenu da Srbija nije konsultovana u vezi sadržajem, kao i da predloženi dokument izaziva napetosti u regionu i podjele među članicama UN-a.
U reagovanju, čiji su potpisnici stalni predstavnici Njemačke i Ruande pri Ujedinjenim nacijama, u koje je Glas Amerike imao uvid, navedeno je da podrška nacrtu rezolucije omogućava potvrdu zajedničke posvećenosti međunarodnom pravu i pravnom poretku.
“Srbija je više puta pozivana da se angažuje. Svaki prijedlog Srbije za izmjenu teksta nacrta rezolucije bio bi shvaćen veoma ozbiljno”, navedeno je u pismu, kako je navedeno u zaglavlju dokumenta, poslatom 3. maja. Precizirno je i da tekst nacrta rezolucije ima čvrste osnove i usaglašenu terminologiju.
“U nacrtu rezolucije termin ‘genocid’ koristi se striktno u pravnom kontekstu, u skladu sa presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog suda pravde. Ne cilja Srbiju, poštovanu državu članicu ove organizacije, niti implicira bilo kakvu kolektivnu krivicu prema državama, entitetima ili grupama”, ukazali su stalni predstavnici Njemačke i Ruande pri Ujedinjenim nacijama u pismu u koje je Glas Amerike imao uvid.
Takođe, precizirano je da nacrt rezolucije ima snažnu regionalnu podršku koju pružili brojni kosponzori iz regiona.
“Cilj rezolucije je da ujedini, a ne da dijeli. U tom kontekstu, pozivamo sve države članice Ujedinjenih nacija da podrže ovu važnu rezoluciju – šaljući time snažnu poruku za sećanje i protiv poricanja genocida”, navedeno je u tekstu.
Desetine svjetskih država opredelile su se da podrže ili kosponzorišu nacrt rezolucije o genocidu u Srebrenici – među kojima su i Sjedinjene Države. Od zapadnobalkanskih država među kosponzorima nacrta rezolucije su Albanija, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Sjeverna Makedonija i Slovenija, ali ne i Crna Gora.
Očekuje se da će prije glasanja govoriti predstavnik Srbije – predsjednik Aleksandar Vučić.
Takođe, trebalo bi da govori i predstavnikCrne Gore, koja je najavila da će podržati, ali nije kosponzorisala nacrt rezolucije.
Glasu Amerike je u svjetskoj organizaciji ranije precizirano da je za usvajanje nacrta rezolucije potrebna prosta većina članica Generalne skupštine – što uobičajeno iznosi 97 država od 193, koliko ih ukupno ima.
Prijedlog dokumenta, čiji je zvanični naziv, “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995”, sačinile su Njemačka i Ruanda.
Predloženi tekst, u koji je Glas Amerike imao uvid, ne pominje nikakav vid odgovornosti bilo kog naroda ili države već, između ostalog, poziva na bezrezervnu osudu poricanja genocida u Srebrenici.
Takođe, osuđuje postupke koji veličaju osuđenike za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici.
U presudama međunarodnih i regionalnih sudova masovno ubistvo više od 8.000 građana Bosne i Hercegovine (BiH) u području Srebrenice okarakterisano je kao genocid. Isto je učinio i Međunarodni sud pravde u Hagu po tužbi BiH protiv tadašnje Savezne Republike Jugoslavije (SRJ).
U odluci iz 2007. ukazano je da tadašnje vlasti u Beogradu nisu učinile ništa da spriječe i kazne zločin genocida u Srebrenici jula 1995, ali i da nisu počinile, učestvovale, niti podsticale izvršenje genocida.
Do glasanja države članice Generalne skupštine imale su priliku da ulažu amandmane na predloženi tekst. Iz Ujedinjenih nacija je o inicijativi o usvajanju nacrta rezolucije saopšten stav – za koji je navedeno da je nedvosmislen.