Escobar je kazao da od Kurtija u nedavnom telefonskom razgovoru nije dobio uvjeravanja da je posvećen primjeni sporazuma o normalizaciji i njegovog aneksa, kako je premijer Kosova u ponedjeljak objavio na društvenoj mreži X.
“A to, kada je riječ o kosovskoj strani, znači predstavljanje nacrta statuta Zajednice općina sa srpskom većinom. Kurti se nije obvezao da će to učiniti. U biti onoga na što se obavezao je da će prisustvovati sastancima u Bruxellesu i ništa više od toga”, rekao je Escobar u intervjuu Glasu Amerike.
Sjedinjene Američke Države zatražile su od Kosova i Srbije, uoči runde dijaloga 14. septembra u Bruxellesu, posvećenost konkretnim obvezama u vezi sa sporazumom o normalizaciji odnosa dvije strane, kao i aneksom o njegovoj primjeni, istaknuo je Escobar.
Sastanak u Bruxellesu
Kosovski premijer Albin Kurti i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sastat će se u Bruxellesu, u četvrtak s visokim predstavnikom Europske unije (EU) za vanjsku i sigurnosnu politiku Josepom Borrellom te posebnim izaslanikom EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslavom Lajčakom što će biti prvi susret čelnika dviju zemlje nakon izbijanja nemira krajem maja na sjeveru Kosova.
Escobar je rekao kako su već vidljive posljedice koje bi mogle nastupiti ako Kosovo i Srbija propuste priliku za normalizaciju odnosa.
“Riječ je o mjerama koje je uvela Europska unija koje se ogledaju u nemogućnosti napretka u nekim od mehanizama pristupnog procesa – koje su prilično ozbiljne. Iako ih Kosovo označava kao sankcije, tu nije riječ o pravim kaznenim mjerama. Za Srbiju bi to također bilo veoma slično”, rekao je Escobar.
Prema njegovim riječima, Europska unija želi vidjeti jasne signale o zainteresiranosti za primjenu sporazuma o normalizaciji dok budu razmatrali u kolikoj mjeri je Srbija napredovala u pristupnom procesu.
No, također je istaknuo da su SAD zabrinute zbog toga što na Kosovu nema koordinacije u vezi s izlaskom jedinica specijalne policije, eksproprijacije i planiranog iseljavanja nekih od institucija iz Vladinih zgrada koje predvode Srbi.
“To su pitanja o kojima bi trebalo voditi računa u kontekstu dijaloga. Pozivamo obje strane da sve to bude koordinirano s međunarodnom zajednicom”, rekao je Escobar.
Escobar je demantirao navode da međunarodna zajednica prema Srbiji provodi politiku umirivanja te da ju pokušava pridobiti na svoju stranu na račun njenih susjeda.
Vizna liberalizacija
“Takva teza se učestalo pojavljuje. Činjenično je pogrešna jer smo prihvatili i priznali ishod izbora na Kosovu – usprkos izlaznosti od tri posto. Suglasili se s uspostavljanjem lokalnih vlasti i gradonačelnika. Pozdravili su njihovu prijavu za članstvo u Vijeću Europe i uvođenje vizne liberalizacije. Srbija, s druge strane, ništa od toga nije podržala. Uz to sankcionirali smo šefa srbijanske Sigurnosno-informativne agencije. Tako da bih želio znati, kako smo to prema tvrdnjama kritičara, podržali Srbiju? To je netačno i predstavlja dezinformaciju”, rekao je o Escobar.
Escobar je također dodao kako su ostavke novoizabranih gradonačelnika brži i bolji način ukoliko se želi da na idućim izborima sudjeluju Srbi te da rješenje koje obuhvaća peticiju nikada do sada nije bilo primijenjeno.
“Ipak, mi podržavamo bilo kakav način, usklađen s Ustavom, kako bi se održali izbori. Tražimo od srpske zajednice da sudjeluje u glasanju, kada izbori budu raspisani. Kako će se to ostvariti ostaje na stranama da diskutiraju, ali mislim da bi s ostavkama sve bilo brže”, kazao je Escobar.
Do porasta tenzija na sjeveru Kosova došlo je krajem maja kada su novoizabrani gradonačelnici etnički Albanci ušli u općinske zgrade uz asistenciju policije čemu se usprotivili lokalni Srbi.
Nakon što je EU uvela kaznene mjere protiv Kosova, u Bratislavi je postignut dogovor o koracima ka smirivanju napetosti, a jedan dio dogovora obuhvaća i organizaciju novih izbora na sjeveru Kosova u Zvečanu, Leposaviću, Zubinom Potoku i Sjevernoj Mitrovici.