Nakon što je prošle sedmice održano ročište pred Međunarodnim sudom pravde zbog tužbe koju je uložila Južnoafrička Republika protiv Izraela zbog genocida u Gazi, na reakciju su se odlučili oni koji su preživjeli rat u Bosni i Hercegovini i svjedočili tadašnjim užasima.
Arnesa Buljušmić-Kustura je kao dijete živjela pod opsadom u Sarajevu, a mnogi članovi njene porodice su ubijeni za vrijeme agresije na BiH. Njen otac je preživio zarobljeništvo u koncentracionom logoru, a posmrtni ostaci mnogih njenih rođaka tek trebaju biti pronađeni. Sjeća se i toga da je, kada je imala pet godina, u njenom pravcu pucao snajperista dok je ona bila u redu za vodu.
Podsjećajući na zločine rata i genocida u Srebrenici, ona se sada plaši da će proces pokrenut protiv Srbije za genocid u Haagu – kada je utvrđeno da se genocid u Srebrenici dogodio, ali da se Srbija oslobodila direktne namjere da počini genocid – postati presedan za druge slučajeve genocida.
“Čini se ludim da smo 30 godina kasnije i dalje u istoj poziciji, da imamo iste razgovore. Trenutno smo zaista na provaliji gdje se ne sudi samo Izraelu, već na neki način cijelom međunarodnom humanitarnom pravu i njegovom okviru”, rekla je Buljušmić-Kustura za Guardian.
Drugim riječima, razlog zbog kojeg Buljušmić-Kustura i ostali potpisnici pisma povlače paralelu između presude o genocidu u Srebrenici i trenutnog suđenja za genocid u Gazi, jeste taj da ukažu koliko je bitno provođenje privremenih mjera.
Oni, također, donekle smatraju da bi to, odnosno neoptuživanje direktno Izraela za genocid u Gazi, moglo dati i, u jedno ruku, “alibi“.
Ističu da sada Međunarodni sud pravde ima priliku da se “popravi” za presudu o genocidu u Srebrenici te da su ovim, na neki način, ponovo na ispitu i tome kako će odreagovati kada se ponavlja nešto slično kao i u Srebrenici 1995. godine.
Nakon što je prošle sedmice pratila postupak u Haagu, Buljušmić-Kustura je prikupila više od hiljadu potpisa preživjelih genocida i ratnih zločina širom Bosne, SAD-a i Velike Britanije u otvorenom pismu Međunarodnom sudu pravde (ICJ). Poziva sud UN-a da spriječi ponavljanje historije provođenjem “privremenih mjera” koje je predložila Južnoafrička Republika, a koje zahtijevaju radnje, kao što je prekid vatre, kako bi se ublažio rizik od genocida.
“Historija nam je pokazala da je neuspjeh međunarodne zajednice da nametne obustavu vojnih aktivnosti u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji 1993. godine rezultirao genocidom, prisilnim etničkim raseljavanjem i raznim zločinima protiv čovječnosti. Pravovremeni prekid vatre, kako je predložila Republika Bosna i Hercegovina 1993. godine, nesumnjivo je mogao spasiti mnoge živote”, navodi se u pismu.
Rat koji u Gazi vodi Izrael, a koji je pokrenut nakon napada Hamasa sedmog oktobra, ubio je više od 22.000 Palestinaca. Gledanje rata na internetu u realnom vremenu izvuklo je na površinu traumatična sjećanja za mnoge preživjele, kaže Buljušmić-Kustura.
Ahmed Hrustanović je također potpisao pismo i kaže da se rat devedesetih mogao zaustaviti, ali nije.
“Bude se naše traume, sjećamo se onoga što smo preživjeli. Ovo pismo je zbog Palestinaca, ne zbog nas”, kaže on.
Budući da se u djetinjstvu suočila s progonom tokom rata u BiH, Emina Ćerimović je rekla da iz prve ruke zna važnost pravde i odgovornosti. Kao pomoćnica direktora odjela Human Rights Watcha za prava osoba s invaliditetom, posljednjih sedmica razgovarala je s Palestincima s invaliditetom u Gazi.
“Ozbiljnost užasa s kojima se oni, kao i svi Palestinci u Gazi suočavaju, čine da postupak pred Međunarodnim sudom pravde bude prijeko potreban”, kaže Ćerimović.