Govorio je i gdje je BiH na evropskom i euroatlanskom putu spram drugih zemalja Zapadnog Balkana kao i koliko štete za građane BiH prouzrokuje neusvajanje Plana rasta i izostanak povlačenja sredstava iz evropskih fondova, kao i na koji način krize i nestabilnosti utiču na pad stranih investicija.
Bosnainfo: Institucije Bosne i Hercegovine ponovo su u svojevrsnoj blokadi djelovanja uzrokovanoj novim političkim krizama. Koliko takvo stanje koči napredak Bosne i Hercegovine? Jesmo li kao društvo zakoračili u opasnom smjeru anarhije?
Makarević: Politička blokada u Bosni i Hercegovini sistemski koči napredak zemlje. Umjesto institucionalnog kontinuiteta, imamo stalno resetovanje procesa i regresiju. Umjesto stabilnog zakonodavnog i fiskalnog okvira, imamo blokade budžeta, zastoje u zakonodavstvu, te izostanak ozbiljne strateške vizije. U takvom ambijentu gubi se povjerenje kako građana tako i investitora.
Umjesto reformi, dominira retorika krize. Umjesto rasta – status quo. Vijeće stranih investitora (FIC) BiH u svojim analizama naglašava da investitori žele pravnu sigurnost, političku stabilnost i predvidivost – tri stvari koje su trenutno ozbiljno narušene.
Možemo reći da ne vlada anarhija u klasičnom smislu, ali definitivno imamo institucionalnu eroziju, gdje se odluke donose ad hoc, a odgovornost izostaje. Ovo vodi ka opasnom raskolu između države i društva, gdje građani gube vjeru u institucije.
BiH zarobljena unutrašnjim podjelama
Bosnainfo: Gdje je Bosna i Hercegovina trenutno kada je u pitanju evropski, a posebno NATO put u odnosu na druge države Zapadnog Balkana?
Makarević: Bosna i Hercegovina zaostaje za gotovo svim zemljama Zapadnog Balkana, kako u EU tako i u NATO integracijama. Dok su Albanija i Sjeverna Makedonija već članice NATO-a, a Srbija strateški balansira između Zapada i Istoka, BiH je zarobljena u unutrašnjim podjelama.
Na evropskom planu, iako je otvoren proces pregovora, BiH je jedina zemlja regiona koja nije usvojila Plan rasta EU, niti ispunjava ključne kriterije za raspodjelu fondova. Izvještaji EK konstantno upozoravaju na izostanak reformi u vladavini prava, borbi protiv korupcije i funkcionalnosti institucija.
FIC BiH je više puta isticao da evropski i NATO put ne treba biti samo politički narativ, već strateški pravac ekonomskog razvoja, koji bi omogućio pristup fondovima, standardizaciju pravnog okvira i jačanje tržišne ekonomije.
Bosnainfo: Nekako kao da političari u Bosni i Hercegovini i dalje čekaju ne samo na visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta već i na stalnu pomoć Brisela. Je li vrijeme da političari u BiH preuzmu ozbiljnije rad na pozicijama na kojim su izabrani?
Makarević: Vrijeme je odavno isteklo – političari BiH moraju konačno preuzeti odgovornost. Oslanjanje na vanjsku arbitražu i intervencije visokog predstavnika znak je slabosti unutrašnje političke zrelosti. EU i međunarodna zajednica mogu dati smjernice i pomoć, ali ne mogu voditi zemlju umjesto njenih lidera.
Prema FIC-ovim analizama, jedan od ključnih problema u BiH je upravo izostanak političke volje da se sprovedu reforme koje bi omogućile zdrav ekonomski rast i privlačenje investicija. Politička pasivnost ili kalkulantsko ponašanje samo odgađaju probleme i povećavaju cijenu budućih reformi.
Država da hitno profesionalizira upravljanje javnim ugovorima
Bosnainfo: Bosna i Hercegovina je trenutno jedina zemlja na Zapadnom Balkanu koja nije usvojila Plan rasta i koja ne učestvuje u raspodjeli sredstava iz evropskih fondova? Kolike su to štete ne samo za projekte koji se ne mogu realizirati, već sveukupno za građane Bosne i Hercegovine?
Makarević: Štete su ogromne. Radi se o stotinama miliona eura bespovratnih sredstava koja su direktno namijenjena reformama, infrastrukturi, obrazovanju i podršci privredi. Građani ostaju bez boljih puteva, digitalizovanih usluga, kvalitetnijeg obrazovanja i novih radnih mjesta.
Neusvajanje Plana rasta znači da BiH ostaje izvan evropske investicione logike. Investicijska fondacija Impakt, kao i FIC BiH, konstantno upozoravaju da se ovim gubi ogromna razvojna šansa – ne samo finansijska, već i simbolička: BiH pokazuje da nije spremna da se integriše.
Štete su i reputacione. Investitori vide da BiH ne koristi evropske fondove i to tumače kao znak institucionalne slabosti i političke neodgovornosti.
Bosnainfo: Novi finansijski problemi za Bosnu i Hercegovinu uzrokovani su dugom po arbitraži u slučaju Viadukt koji ne želi da plati RS iz svojih sredstava. Najavljuju se moguća dugovanja po novim arbitražama u vrijednosti dvije milijarde maraka, je li to odraz loše sklopljenih poslova u prošlosti došao na naplatu?
Makarević: Apsolutno – to je direktna posljedica neprofesionalnog, netransparentnog i pravno nesigurnog poslovnog ambijenta. Loše pripremljeni ugovori, politički dogovoreni a ne ekonomski validirani projekti, kao i izostanak pravne zaštite investitora – sve to sada dolazi na naplatu.
FIC BiH je u svojim analizama više puta upozoravao na pravnu nesigurnost kao ključni razlog zašto investitori izbjegavaju BiH. Arbitražni sporovi u vrijednosti od dvije milijarde KM signal su da država mora hitno profesionalizovati upravljanje javnim ugovorima i osigurati pravnu zaštitu svih strana.
Zbog rizika političke i pravne prirode investitori biraju druge države
Bosnainfo: Koliko sveukupne političke krize, ali i finansijske nestabilnosti uzrokuju na nepovjerenje i pad stranih investicija u BiH?
Makarević: Nepovjerenje je ključna riječ. Iako je BiH u 2023. imala rekordne direktne strane investicije, prema podacima Centralne banke BiH i FIC-a, rizici političke i pravne prirode ostaju glavni razlog zbog kojeg se investitori opredjeljuju za druge zemlje.
Finansijska nestabilnost, arbitraže, nelikvidnost institucija, odsustvo strateških reformi – sve to šalje poruku da je BiH visoko rizično tržište. Investitori žele predvidljivost, profesionalnost i jasne regulatorne okvire – a upravo toga BiH u kriznim trenucima nema.
Bosnainfo: Od početka aprila preuzeli ste poziciju izvršnog direktora Vijeća stranih investitora BiH. Koji su prvi zadaci?
Makarević: Prvi zadaci će biti usmjereni na transformaciju FIC-a iz savjetodavnog foruma u proaktivnog institucionalnog aktera:-Institucionalizacija FIC-a kao zakonodavnog partnera – kroz memorandume s vladom i parlamentarnim komisijama.
-.Jačanje brenda FIC-a – kroz komunikaciju uspješnih investicija, stratešku vidljivost i dijalog s javnošću.
-Umrežavanje investitora – kroz digitalnu platformu, networking događaje i direktne kontakte s globalnim partnerima. Identifikacija prepreka i policy preporuke – kroz Policy Impact Office i “bijele knjige”.
-.Jačanje dijaspore kao investicionog mosta – kroz rubriku “FIC-dijaspora” i strateško uključivanje dijasporskih aktera.
.- Reformisanje percepcije BiH kao rizične destinacije – kroz storytelling, infografike, analize i međunarodne prezentacije.
Cilj je jasan: učiniti BiH pouzdanom destinacijom za investicije, ne samo deklarativno – već kroz konkretne promjene u zakonodavnom, administrativnom i ekonomskom ambijentu.