Rak kože najčešće je dijagnosticiran karcinom na svijetu, a prognoze nisu ohrabrujuće broj oboljelih bi se mogao povećati za čak 40 posto u narednih 25 godina. O uzrocima, rizičnim faktorima i prevenciji govorila je dr. Elvedina Žiga iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH.
Prema njenim riječima, iako se rak kože najčešće javlja kod osoba starijih od 50 godina, sve češće pogađa i mlađu populaciju. Bolest se dijeli na melanomski i nemelanomski rak kože, a melanom je najopasniji oblik.
„Melanom se uglavnom javlja u obliku mrlje ili čvora mješovite boje i nedefinisanih rubova. Može se razviti unutar već postojećeg mladeža ili kao nova promjena na koži. Ako se otkrije na vrijeme, moguće ga je uspješno liječiti, dok kasna dijagnoza često vodi ka smrtonosnom ishodu“, ističe dr. Žiga.
Faktori rizika
Neki od glavnih rizičnih faktora uključuju veliki broj mladeža, prethodno dijagnosticiran melanom ili nemelanomski rak kože, porodičnu historiju bolesti, teške opekotine u djetinjstvu, svijetlu put, plavu ili crvenu kosu, svijetle oči, imunosupresiju i korištenje solarijuma.
„Dugotrajno izlaganje suncu je najčešći uzrok svih oblika raka kože. Samo jedno ‘gorenje’ na suncu u djetinjstvu, praćeno mjehurima, udvostručava šanse za razvoj raka kože u odrasloj dobi“, upozorava Žiga.
Kako se zaštititi?
Iako na nasljedne faktore ne možemo uticati, postoji niz preventivnih mjera koje mogu značajno smanjiti rizik. Ključno je izbjegavati direktno sunce između 11 i 16 sati, koristiti kreme sa visokim zaštitnim faktorom, nositi zaštitnu odjeću, šešire i naočale sa UV filterima. Također, preporučuje se izbjegavanje solarijuma.
„Kremu sa zaštitnim faktorom treba nanijeti najmanje 30 minuta prije izlaska i obnavljati svaka 2-3 sata. Ispod suncobrana i za oblačnih dana, UV zrake i dalje mogu izazvati opekotine“, podsjeća dr. Žiga.
Na tržištu je dostupna i odjeća za djecu s ugrađenim UV filterom, uključujući i kupaće kostime, što je posebno važno za zaštitu najmlađih.
Samopregled – ključ ranog otkrivanja
Samopregled kože jednom mjesečno može spasiti život. Potrebno je osvijetljeno mjesto, veliko ogledalo, ručno ogledalo i malo strpljenja. Važno je pregledati cijelo tijelo, uključujući vlasište i dijelove koje ne vidimo svakodnevno.
„Svi mladeži trebaju izgledati slično. Nova lezija koja se razlikuje po obliku, boji ili veličini može biti znak upozorenja – takozvani ‘znak ružnog pačeta’. Bilo kakva promjena – promjena boje, svrbež, krvarenje, perutanje, ili lezije koje ne zarastaju – trebaju biti signal za hitnu posjetu dermatologu“, naglašava dr. Žiga.
Kod osoba starijih od 40 godina, svaka nova lezija na prethodno zdravoj koži smatra se sumnjivom.
Zaključak je jasan – redovni pregledi, odgovorno ponašanje na suncu i pravovremena reakcija ključni su faktori u borbi protiv raka kože.