Srećom, nakon sedam mjeseci odblokiran je Dom naroda BiH.
Odluci je prethodio dogovor predsjedavajućeg Doma naroda Dragana Čovića (HDZ BiH) s Klubom Bošnjaka – tačnije obećanje da će HDZ BiH glasati protiv SDS-ovog Prijedloga zakona o Ustavnom sudu BiH. Delegat Kluba srpskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Želimir Nešković (SDS) povukao je svoj prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH.
Nešković je predložio zakon prije više od godinu, ali je stavljen na dnevni red prije sedam mjeseci, kada je sjednica prekinuta i do danas nije održana.
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Dragan Čović, lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, izjavio je da će 29. oktobra vjerovatno biti otklonjen zastoj u parlamentarnom radu, nastao marta ove godine i da će navedenog datuma biti nastavljena 14. redovna sjednica Doma naroda.
Safet Kešo, zastupnik Stranke demokratske akcije u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH za Bosnainfo prokomentirao je deblokadu i stanje Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
„Dugotrajno istrajavanje članova Bošnjačkog kluba u Domu naroda i konačno rješenje, izlaz iz ove krize pokazuje da su ljudi bili upravu. Dakle, sve vrijeme je vršen pritisak na pogrešnoj adresi. Oni su naprosto željeli zaustaviti stavljanje u proceduru zakona kojim se Ustav BiH direktno krši, odnosno narušava. Nemoguće je dozvoliti da se uđe u meritum, raspravu dakle u slučaju predlaganja zakonskih rješenja koja predstavljaju očigledno kršenje onoga što je Ustavom bilo vrlo jasno propisano.
Sjećate se da je razlog bilo taj famozni zakon o Ustavnom sudu odnosno njegove izmjene i dopune, a sve vrijeme, godinama, decenijama priča se o tome i svi faktori međunarodne zajednice govore o tome da je moguće u tu priču ući tek nakon što se izvrše izmjene postojećeg Ustava BiH. Prema tome, meni je drago da je pronađeno rješenje, trebalo je od početka i međunarodna zajednica i mediji, cjelokupna bh javnost da vrše pritisak prije svega na onoga ko je bio predlagač takvog zakona, a zatim i na kolegij koji je prihvatio da se to uopće razmatra“, stava je Kešo.
Zašto je Želimir Nešković odustao od svog prijedloga zakona, zbog čijih prijedloga ili ucjena – dalo bi se polemisati, no neko je evidentno imao utjecaja. I koliko zapravo državu košta ovoliko dugotrajne samotaže, nerad, nadmudrivanje, mnogo je posla i neizvršenih obaveza!?
Gospodin Safet Kešo smatra kako je krivac i Vijeće ministara Bosne i Hercegovine.
„Praktično je zbog neaktivnosti Vijeća ministara, vi znate da su oni imali programiran, odnosno, predviđen program rada za 2023. godinu usvajanje 61 zakona, a da su uspjeli da ’proguraju’ svega 5 zakona, što je procenat rada u toj zakonodavnoj oblasti od svega 8 procenata. U tom smislu treba razumjeti i zašto je niži intenzitet usvajanja ili razmatranja tih zakona i na domovima. Vrlo često iz Vijeća ministara, evo u slučaju našeg prijedloga izmjena i dopuna Izbornog zakona, iz Vijeća ministara su napisali zvaničan stav da kod složenih zakonskih rješenja da to ne bi trebali nuditi zastupnici, odnosno klubovi, nego da bi to trebalo raditi Vijeće ministara.
To je bio njihov smislen pokušaj da odbrane svoj stav da treba oboriti taj zakon, samo zato što ga predlaže SDA, neshvatajući u tom trenutku da su sav teret obaveze da se zakoni pišu i usvajaju vratili na svoja pleća koja su veoma krhka i koja evo od 61 planiran zakon, oni su uspjeli u godini 2023. dakle sva ministarstva da usvoje samo 5 zakona, a hvale se naravno da su evropskog karaktera.
No, mi smo i kroz rasprave o tim zakonima kazali da to nije tako, jer ono što su bila ponuđena rješenja, bila su sa vrlo ozbiljnim nedostatcima i to baš u onom dijelu, da je taj zakon bez tih nedostataka predstavljao samu srž ili ono što je evropsko u tim zakonima. Dakle i učinak Vijeća ministara direktno, praktično utiče i na učinak, odnosno efikasnost Domova u PSBiH“, kazao je Kešo za Bosnainfo.
Činjenica je da je blokada predugo trajala. Dom je od marta do oktobra zasjedao samo dva puta i to hitno. U tom periodu usvojio budžet BiH, ratificirao nekoliko sporazuma i potvrdio imenovanja.
Reformskih zakona i konkretnih odluka nije ni bilo. Istina, ne zbog blokade već zbog činjenice da nijedan zakon u ovom periodu nije došao iz Vijeća ministara BiH, pa ni onih koji su uslov za otvaranje pregovora s EU-om.
Ako se konačno krene sa radom kako je i najavljeno 29. oktobra, onda je na potezu državna koalicija da dostavi zakone, prijedloge, inicijative.
Koliko građane košta ovakav bespotreban javašluk na sceni, mnogo, samo čini se da su rijetki toga svjesni.