Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je 0,19 posto, na 104,60 bodova.
Pritom je kurs dolara prema japanskoj valuti pao 0,34 posto, na 136,25 jena.
Američka je valuta oslabila i u odnosu na evropsku, pa je cijena eura porasla 0,18 posto, na 1,0605 dolara.
Cijene su nafte, pak, dodatno porasle, nakon što su prošle sedmice ojačale oko 4 posto. Cijena barela na londonskom tržištu ojačala je jutros 0,82 posto, na 79,66 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 0,86 posto, na 74,95 dolara.
Na berzama strah od recesije
Na azijskim su berzama jutros cijene dionica pale jer se ulagači plaše recesije, s obzirom da su središnje banke najavile daljnje povećanje kamatnih stopa kako bi suzbile inflaciju, dok se ekonomski rast usporava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 0,6 posto, nastavivši negativnom putanjom od prošle sedmice.
Jutros je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks skliznuo 1,1 posto, dok su cijene dionica u Australiji, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Šangaju pale između 0,2 i 1,6 posto.
Tako se na azijskim berzama nastavio pad cijena dionica, nakon što su prošle sedmice izgubile više od 2 posto.
Posljedica je to daljnjeg podizanja kamatnih stopa u zemljama zapada, a američki Fed i Evropska središnja banka najavili su i daljnje povećanje cijene novca, s obzirom da je inflacija još uvijek vrlo visoka.
A zbog povećanja kamata usporava se rast ekonomija. Fed, primjerice, procjenjuje da će bruto domaći proizvod (BDP) SAD-a iduće godine porasti 0,5 posto, kao i ove godine, no mnogi analitičari smatraju da bi ekonomija iduće godine moglo uroniti u recesiju.
Recesija prijeti i eurozoni, s obzirom da su prošle sedmice čelnici Evropske središnja banke poručili da će biti potrebno dodatno značajno povećanje kamata kako bi se suzbila inflacija.
Pod najvećim su pritiskom jutros kineske berze, nakon vijesti o novom zatvaranju škola u Šangaju zbog brzog širenja covid-19 virusa. To bi moglo dodatno usporiti ionako vrlo spori rast kineske ekonomije.
Loše na tržišta utiču i podaci koji pokazuju da je poslovno povjerenje u Kini palo na najniže razine od 2013. godine, od kada se prate ti podaci.
U ovo doba godine obično cijene dionica rastu jer investicijski fondovi i drugi veliki investitori uljepšavaju svoje portfelje, što je uobičajeno za kraj godine.
No, analitičari kažu da bi ove godine taj inače uobičajeni rast cijena mogao izostati ili će biti vrlo slab.
„Uspon Djeda Mraza obično započinje polovicom prosinca na krilima veselja i novogodišnjeg optimizma, ulaganja bonusa, niskog obujma trgovanja i izostanka povlačenja kapitala s tržišta. No, u godinama kada je tržište u minusu do polovice prosinca, uspon Djeda Mraza obično je slabiji ili manje pouzdan”, objašnjava Shane Oliver, strateg u tvrtki AMP Capital.