Osobe koje pate od ove bolesti imaju ozbiljno ugrožen život, dok 7 odsto pacijenata ne može da obavlja neke od uobičajenih, svakodnevnih aktivnosti, kao što su odlazak na pijacu, na posao, u Dom zdravlja…
Profesor dr Dino Tarabar, gastroenterolog i onkolog je za Ekliniku objasno koji su simptomi ove bolesti.
“Neki pacijenti imaju čak i do 15 stolica dnevno, često uz pojavu krvi. Žive sa svakodnevnim bolom, krvarenjem, umorom, emperaturom, nagonima za pražnjenje creva koje ne mogu da se iskontrolišu ili odlože, gubitkom težine zbog nemogućnosti apsorpcije hranljivih materija. U velike probleme spada i neprepoznavanje bolesti na vreme i dugo čekanje na dijagnozu. Ove bolesti svrstane su u ozbiljne jer mogu životno da ugroze pacijenta ako se ne otkriju na vreme i ako se ne leče adekvatno. Podaci kažu da je i na nivou razvijenog sveta i kod nas broj obolelih u porastu. Procena je da u Srbiji od zapaljenskih bolesti creva trenutno boluje više od 10.000 osoba”, kaže on.
Dr Tarabar navodi da još uvijek nije jasno definisano koji je ključni faktor nastanka ove bolesti, ali zna da je zajedničko svim pacijentima jaka zapaljenska reakcija na sopstvene bakterije u crijevima. Upravo ovaj proces, kaže prof. dr Tarabar, za posljedicu ima oštećenje crijeva. Obje zapaljenske bolesti u početku veoma često prolaze neopaženo.
“Najvažniji signal da se u organizmu možda dešava nešto što ima veze sa zapaljenskim procesima koji zahtevaju dodatnu dijagnostiku su čestе prolivaste, ponekad krvave stolice. Sledeće što se događa je gubitak apetita, uz preosetljivost na poduži spisak namirnica. Tako organizam s vremenom ostaje uskraćen za vrlo važne hranljive sastojke. Dolazi do značajnog gubitka telesne težine, lošeg kvaliteta života, pa i ozbiljnijih poremećaja. Ostali najkarakterističniji simptomi su neki koji se mogu javiti i svakodnevno: bolovi u trbuhu, temperatura, netipična anemija, umor, bledilo, malaksalost”, objašnjava doktor.
Kako dodaje, Kronova bolest javlja se u nekoliko različitih formi, pa od njih zavisi i simptomatologija.
“Recimo, ova zapaljenska bolest uopšte ne mora da krene sa prolivom, pa je i što ranije prepoznavanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti od ogromnog značaja. Ali, dolazi do promena u lumenu creva ili se pojavljuju fistule, pa dolazi do izlivanja fekalija na trbušni zid. Moguća je i komunikacija creva sa drugim okolnim organima (vagina, bešika, susedne vijuge tankih i/ili debelog creva). Treba obratiti pažnju i na druge vancrevne manifestacije kako se ne bi gubilo dragoceno vreme dok pacijent ne stigne do gastroenterologa”, kaže on.
Stručnjak naglašava da pacijenti efikasnom terapijom primijenjenom na vrijeme mogu da se uvedu u stanje dugotrajne i stabilne remisije, prenosi Stil.