Inspirisana pričom o Piper Rockelle i njenoj majci, tzv. “Madame YouTube”, serija je poslužila kao povod za razgovor u emisiji “Novi dan” na N1 televiziji. U emisiji su učestvovali Saša Petrović iz Federalne uprave policije, psihoterapeutkinja Belma Hajdarević, Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet i influenser Mirza Mustafagić. Svi su, iz svojih uglova, ukazali na ozbiljne rizike i propuste kada su u pitanju djeca na internetu.
Mirza Mustafagić priznaje da, iako nemamo formalne dječje influensere u BiH, prisutni su indirektno. Ističe kako ne bi dozvolio svom djetetu da bude dio tog svijeta, osim u vrlo ograničenim i prirodnim okolnostima. Zarađivanje na djetetu vidi kao pogrešan put:
“Ne bih dozvolio da moje dijete postane moj alat za ličnu promociju”.
Emotivna snaga serije
Govoreći o seriji, Mustafagić je posebno istakao tehničku izvrsnost dokumentarca, ali i emocionalni utjecaj koji je serija ostavila.
“Emocije su vrlo bitan moment. Možda sam ja očekivao kraj malo drugačiji, ali i to je bitan segment. Vidio sam da se planira snimanje drugog dijela, pa će sigurno biti nastavak cijele te priče. Ali vrlo bitno, vrlo bitno i odmah sam nazvao sve svoje prijateljice ili prijatelje koji imaju djecu u tom nekom adolescenskom periodu i rekao da pogledaju vrlo, vrlo, vrlo bitnu seriju”, rekao je.
Psihoterapeutkinja Belma Hajdarević ističe da je serija pokazala da su problemi eksploatacije djece prisutni i u našem društvu.
“Mi često mislimo da se te stvari događaju uvijek preko tih okeana i negdje na drugim krajevima svijeta, ali to je ono što se događa i kod nas. Možda ne u tolikoj mjeri i na taj način i možda ne toliko surovo, ali događa se. I meni je nekako ova serija ostavila utisak za možda neke moje naredne poduhvate i edukacije kada su roditelji u pitanju i koliko je važno da se edukuju u tom pogledu i tom smjeru kada su djeca u pitanju na društvenim mrežama i koliko možda oni nesvjesno svoju djecu serviraju svim ljudima koji imaju neke disfunkcionalne obrasce ponašanja”, istakla je.
Djeca kao sredstvo manipulacije nakon razvoda
U dokumentarnoj seriji na Netflixu stavljen je fokus i na zloupotrebu djece u disfunkcionalnim porodicama, posebno nakon razvoda. Sestra glavne protagonistkinje, otkriva kako je Piperina majka zapravo cijeli influencerski angažman pokrenula s ciljem da bivšem partneru – Piperinom ocu – dokaže da njihovo dijete vrijedi i da propušta nešto važno. No, ta potreba da se nešto dokaže, ubrzo se pretvorila u ozbiljnu zloupotrebu, piše N1.
Psihoterapeutkinja Belma Hajdarević naglasila je da ovo nije rijetkost:
“U praksi često viđam roditelje koji svoju djecu nesvjesno koriste kao ‘alat’ u komunikaciji sa bivšim partnerima. Djeca postaju most, medijator, pa čak i instrument emocionalne manipulacije među roditeljima – i to se ne dešava samo u porodicama koje smatramo problematičnim. Dešava se i tamo gdje to najmanje očekujemo. Najčešće roditelji negiraju ovakvo ponašanje, uvjereni da postupaju iz dobre namjere – što dodatno otežava situaciju.”
Pravo na djetinjstvo, a ne javni nastup
“Svako dijete je roditelju najljepše i naravno da žele to podijeliti. Ali mora postojati granica. Problem je kad se dijete izloži samo radi popularnosti ili zarade”, kaže Mustafagić.
Adi Pejdah iz Centra za sigurni internet upozorava: “Roditelji ne bi objavljivali fotografiju svog djeteta u kupaćem kostimu na bilbordu u centru grada – zašto onda to rade na internetu?”
Pejdah ističe i opasnosti modernih tehnologija: “AI i deepfake alati olakšavaju manipulaciju dječijim slikama. Ti snimci završavaju na forumima koje koriste predatori.”
Zakonski vakum i predatorske mreže
Saša Petrović iz FUP-a navodi da u BiH ne postoji konkretna zakonska zabrana kreiranja profila za djecu. Ipak, problem nije zakon, već praksa.
“Roditelji moraju znati da fotografije njihove djece mogu završiti na pedofilskim forumima, ostati u opticaju godinama i biti zloupotrijebljene na najgore načine”, ističe.
Influenseri: odgovornost i edukacija
Mustafagić kaže da je influensing ozbiljan posao:
“Moj screen time je 13 sati dnevno. U ovom poslu ste izloženi svemu, ali odrasla osoba to ipak može podnijeti. Djeca – ne.”
On priznaje da je i sam pravio greške: “Objavio sam fotografiju prijateljičinog djeteta, ali sam je odmah uklonio nakon savjeta njenog supruga koji je AI stručnjak.”
Edukacija je, prema njegovim riječima, ključna.
“Škole bi trebale više učiti djecu o digitalnoj sigurnosti nego o predmetima koji ne prate razvoj društva”, napominje.
Mentalno zdravlje djece: Borba s neprikladnim kritikama
Hajdarević naglašava da su djeca ranjiva na negativne komentare: “Odraslom čovjeku je teško, zamislite djetetu ispod 13 godina. Online kritike ostavljaju duboke psihološke posljedice.”
Poručuje i da svako dijete zaslužuje privatnost i tipično djetinjstvo.
“Ja svakako da ne bih mogla ni jednom roditelju reći ‘ok, pa nemojte nikad objaviti sliku svog djeteta’. Objavite, ali neka taj sadržaj bude filtriran i nek bude umjeren. Neka ne bude dijete centralni fokus te društvene mreže. Svako dijete zaslužuje svoju privatnost i zaslužuje da ima sasvim jedno normalno i tipično djetinjstvo, a ne da ga izlažemo svemu onome čemu se ono može i samo izložiti kad napuni određeni broj godina”, zaključuje psihoterapeutkinja Belma Hajdarević.