Tim povodom odlučili smo kontaktirati Zavod za javno zdravstvo FBiH kako bismo provjerili je li ova zarazna bolest “pokucala na vrata i naše zemlje” s obzirom na činjenicu da je veliki kašalj visoko zarazna infekcija dišnog sistema koju uzrokuje bakterija Bordetellapertussis.
Uprkos značajnom vakcinalnom obuhvatu, veliki kašalj predstavlja javnozdravstveni problem širom svijeta usljed pojave bolesti u neimunizirane dojenčadi i adolescenata.
Veliki kašalj se prenosi kapljičnim putem, a mogući je prijenos infekcije i preko kontakta sa inficiranim predmetima, pojašnjava za Bosnainfo Direktor Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Siniša Skočibušić.
– Kako bismo bolje znali ovu dječiju bolest, treba naglasiti, osobito kod novorođenčadi, da može imati ozbiljne posljedice, dok je odrasli, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno riješe. Važno je istaknuti da se širi kapljičnim putem i da su osnovni načini liječenja, prije svega, prevencija eliminiacije prijenosa s jedne strane, a s druge, prevencija samim cjepljenjem, pojašnjava nam Skočibušić.
Kada je u pitanju Federacija BiH, prema njegovim riječima, bilježe se “povremeni slučajevi”.
– Mi danas u Federaciji BiH bilježimo povremene slučajeve ove bolesti. Najzastupljenija je bila 2018. godine. Naime, najviše prijavljenih slučajeva velikog kašlja kada smo živjeli bez pandemijskih mjera. Tokom pandemije broj slučajeva je bio znatno manji zato što je komunikacija i kretanje bilo znatno manje, pojašnjava nam Skočibušić.
Naš sagovornik istaknuo je važnost kućne izolacije u slučaju obljelih pacijenata.
– Želim istaknuti važnost kućne izolacije bolesnih pacijenata, nadzor pedijatara i infektologa (ovisno o dobnoj skupini).
RS za sada nema prijavljenih slučajeva velikog kašlja
Iz Instituta za javno zdravstvo RS je rečeno kako slučajevi velikog kašlja nisu zabilježeni ni ove, kao ni tokom prošle godine.
Iako je najbolja zaštita protiv ove bolesti vakcinacija djece, problem je kako navode, pad obuhvata u revakcinaciji vakcinom protiv difterije, tetanus i pertusisa koji je u 2022. godini iznosio svega 65,6 odsto.
“Prema podacima za 2022. godinu, obuhvat vakcinacijom sa prvom dozom vakcine protiv difterije, tetanusa i pertusisa je iznosio 93% za Republiku Srpsku, ali zabilježen je pad obuhvata u revakcinaciji ovom vakcinom i on je u toku 2022. godine iznosio 65,6% za cijelu Republiku Srpsku”, rekla je Jelena Đaković Dević, epidemiolog Instituta za javno zdravstvo u RS.
Simptomi
Jedan od problema sa velikim kašljem je to što je, zahvaljujući intenzivnoj imunizaciji, postao mnogo rjeđi, te ponekad roditelji prve simptome bolesti ne prepoznaju na vrijeme.
Inkubacija traje obično 9-10 dana, ali se kreće u okvirima od 6 do 20 dana. Sama bolest ima nekoliko stadija. Prvi stadij je kataralni stadij (stadium catarrhale), koji traje 1-2 sedmice i nema posebne karakteristike: odlikuju ga simptomi slični gripu i prehladi, curenje nosa, kašalj i groznica. Međutim, nakon tog stadija nastupa stadij zacenjavanja (stadium convulsivum) u kojem se javljaju tipični napadi kašlja (paroksizmi), kada bolesnik plazi jezik.
Komplikacije
Jedna od najčešćih komplikacija ove bolesti je upala pluća (15-20% slučajeva) te razni problemi koji mogu nastati usljed naprezanja organizma, kao što su krvarenje iz nosa, pojava bruha te prolaps rektuma i pneumotoraks.
Također, moguća i nerijetka komplikacija jesu i epileptični napadi (2-4% slučajeva) te encefalopatija (0.5% slučajeva). Smrtnost iznosi oko 1 na 100 slučajeva, a najčešće se, nažalost, radi o dojenčadi i sasvim maloj djeci. Prema podacima američkog CDC (Centar za kontrolu bolesti) pertusis je fatalan za čak 1.6% hospitalizirane djece koja nisu navršila prvu godinu života u SAD.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO, World Health Organization/WHO), 2008. je u svijetu zabilježeno oko 16 miliona slučajeva velikog kašlja, od čega je 95% u zemljama u razvoju. Prema istim podacima 195 000 djece je preminulo usljed ove bolesti. 2013. je zabilježeno da je oko 61 000 ljudi preminula od posljedica velikog kašlja, što je pad sa nesretne brojke od 138 000 zabilježene 1990. Nakon introduciranja vakcine protiv velikog kašlja 1940. godine, sedamdesetih godina prošlog vijeka, zabilježen je značajan pad incidencije. Treba naglasiti da najveći broj slučajeva velikog kašlja bude zabilježen među populacijom djece do jedne godine starosti.
Bolest se liječi terapijom antibioticima poput eritromicina, klaritromicina i azitromicina.