Posljedice poplava iz 2014. godine i dalje su vidljive na svakom dijelu Maglaja koji je u potpunosti bio pod vodom. Poplavljeno je 1560 stambenih i 300 poslovnih objekata, a procijenjena ukupna šteta iznosila je oko 170 miliona maraka. Devet godina kasnije, evidentno je, urađen je veliki posao na sanaciji posljedica, kao i značajan dio koji se odnosi na prevenciju poplava. U Općini Maglaj naglašavaju da proces prevencije treba da bude kontinuiran, kao i to da lokalne zajednice nemaju snagu same da rade na značajnijoj prevenciji prirodnih nepogoda.
“Sigurno jedan proces koji u kontinuitetu treba nastaviti, u kontinuitetu provoditi i raditi, kreirati nove mjere i zajedno na nivou nacionalnih programa, na nivou entiteta kreirati programe koji će biti dobro koordinirani i usaglašeni za čitave tokove rijeka i A i B kategorije”, kaže Nermin Bešlagić iz Općine Maglaj.
Stav općinskih struktura u Maglaju, koji se odnosi na aktivnije učešće viših nivoa vlasti u prevenciji prirodnih nepogoda, dijele i u Željeznom Polju, naselju koje je najpogođenije prirodnom katastrofom 2014. godine u općini Žepče. U ovom naselju je zbog aktiviranja klizišta prije devet godina uništeno stotinu stambenih jedinica, a putna infrastruktura u potpunosti je bila uništena. Kuće i putevi su popravljeni, ali klizišta su i dalje prijetnja stanovnicima Željeznog Polja.
“Mjesna zajednica će poduzeti sve i mi smo slali, od 2014. se šalju dopisi prema nadležnim institucijama za ova klizišta. Uvijek je naravno strah kad su veće količine padavina da ne dođe do pomjeranja klizišta. Do sada se to nije desilo, ali evo nadamo se da će u narednom periodu neko pronaći sluha i riješiti ovaj problem mjesne zajednice”, kaže Sadžid Jusufović iz MZ Željezno Polje
“Mislim da mnoge institucije koje su nadležne za obavljanje tih preventivnih radnji nekako ostaju po strani, a istura se u prvi plan Civilna zaštita čija uslovno rečeno prevencija nije primarna zadaća”, mišljenja je Džavid Aličić, direktor Kantonalne uprave CZ ZDK
Devet godina kasnije možemo reći da je urađen veliki posao na sanaciji posljedica prirodne katastrofe na području ZDK. Međutim, ono što zabrinjava je to da se gotovo ništa nije uradilo na preveniranju samih uzroka koji su doveli do katastrofe 2014. godine, a to su neuređena riječna korita i klizišta, piše BHRT